Vlada predlaže uvođenje poreza na nekretnine od 0,6 do 8 eura po kvadratu, uz izuzetak za stalno stanovanje. Osobni odbitak raste na 600 eura, a granica za veću poreznu stopu se povećava. Iseljenici koji se vrate oslobođeni su poreza na plaće pet godina. Prag za ulazak u PDV sustav podiže se na 60 tisuća eura. Olakšice za mlade do 30 godina ostaju, uz dodatke za poslodavce koji zapošljavaju na neodređeno. Premijer naglašava fokus na stambenu politiku i jačanje kreditne sposobnosti mladih za lakše rješavanje stambenog pitanja. Lider

Najavljene porezne izmjene uključuju oslobađanje povratnika i potomaka iseljenika od plaćanja poreza na dohodak na pet godina, što izaziva žustre rasprave. Građani negoduju zbog potencijalne nepravde prema onima koji nisu iselili i koji redovito plaćaju porez. Iznosi ušteda povratnicima mogu doseći desetke tisuća eura, ovisno o bruto plaći i lokaciji povratka. Mnogi smatraju da je mjera nepravedna i diskriminatorna prema onima koji su ostali u Hrvatskoj, jer povratnici koriste iste javne usluge bez jednakog doprinosa. Branimir Perković za Index.

Novi porezni zakon uvodi nekoliko važnih promjena (Index):

• Porez na nekretnine: Oporezivat će se nekretnine koje nisu korištene više od 10 mjeseci godišnje. Porez će se kretati između 0,6 i 8 eura po kvadratnom metru, s različitim stopama po zonama
• Porez na turistički najam: Paušalni porez za najam drastično raste, s maksimalnim iznosom do 300 eura po krevetu
• Oslobađanje povratnika od poreza na dohodak: Povratnici koji se vrate u Hrvatsku nakon najmanje dvije godine u inozemstvu bit će oslobođeni poreza na dohodak na pet godina
• Veće porezne olakšice: Povećava se osobni odbitak i prag za višu stopu poreza na dohodak

Općenito, Vlada nastoji prebaciti porezno opterećenje s rada na imovinu i smanjiti neravnoteže u poreznom sustavu.

Vlada RH planira poreznu reformu s naglaskom na rasterećenje plaća. Povećanje osobnog odbitka s 560 na 600 eura i korekcija poreznih stopa rezultirat će porastom neto plaće za prosječnog zaposlenika za skromnih 23 eura. No, za one s višim plaćama – četiri puta većim od prosječne – neto plaća porast će za čak 194 eura. Tako će radnici s visokim primanjima profitirati najviše, zahvaljujući pomicanju praga za višu poreznu stopu i povoljnijim poreznim uvjetima. Najavljena reforma ponovo otvara pitanje pravedne raspodjele poreznih olakšica. tportal

Novi Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o doprinosima nakon usvajanja Zakona o doprinosima donosi glavni izazov u članku 4. koji regulira olakšicu za mirovinsko osiguranje (MIO I). Ako bruto plaća ne prelazi 1300 eura, država uplaćuje olakšicu umjesto poslodavca. Najveći problem javlja se kod radnika koji rade kod više poslodavaca. Članak 16.b propisuje da svi poslodavci moraju primijeniti umanjenje mjesečne osnovice prema podacima Porezne uprave, ali računovođe izražavaju zabrinutost zbog komplikacija pri prikupljanju točnih informacija od radnika, jer osiguranik koji radi kod više poslodavaca ima dvije opcije dokazivanja svoje bruto plaće. Prva je da osiguranik (radnik) mora dati izjavu o broju poslodavaca za koje radi, bruto plaći i način na koji će se olakšica umanjiti, kako bi mu se mogao utvrditi iznos olakšice. Druga opcija je da računovođe iz svih poduzeća, za koje osiguranik radi, direktno koriste podatke koje dobiju kroz sustav ePorezna, i na taj način utvrđuju iznos olakšice. Ali, poteškoće su dodatno pogoršane jer sustav ePorezna, koji bi trebao omogućiti automatsku razmjenu podataka nije bio u potpunosti funkcionalan. Porezna uprava tvrdi da većina problema sada riješena, ali neki poslodavci i dalje izvještavaju o poteškoćama pri dostavi obrazaca. (Bug)

Sve dosadašnje porezne reforme, uključujući i ovu zadnju, u suštini i nisu bile porezne reforme. To su bile samo izmjene pojedinih poreznih stopa. Hrvatski porezni sustav najviše je orijentiran na potrošnju, dakle na PDV. Šezdeset posto proračuna u Hrvatskoj puni se iz PDV-a, a PDV je po definiciji regresivni porez. To znači da relativno veći porez plaćaju siromašniji građani. Trebalo bi povećati razinu porezne pravednosti, ali ne očekujem da ćemo to dobiti budućim mjerama Vlade. Kada gospodarstvo u ciklusu raste, rastu i proračunski prihodi pa se proračun bolje puni. Profesor s Libertasa i FPZ-a Luka Brkić za Nacional.

Najnovija porezna reforma gradovima i općinama omogućuje podizanje poreza na vikendice. Time bi jedinice lokalne samouprave mogle nadomjestiti dio prihoda izgubljenog ukidanjem prireza. Do sada se po četvornome metru maksimalno plaćalo 2 eura na godinu, a prema novom prijedlogu, općine i gradovi moći će naplaćivati i do 5 eura. Nakon ukidanja prireza, mnoge općine razmišljaju kako nadomjestiti manjak u proračunu, a ovo im postaje jedna od opcija. U Hrvatskoj od poreza na vikendice najviše novca ubere Zadarska županija. Više od 5 milijuna eura. Slijede Primorsko-goranska pa Istarska. Lokalne samouprave na raspolaganju imaju još neke naknade koje bi sada mogla mijenjati. HRT

Vlada ide u izmjenu devet zakona, a osnova reforme koja bi trebala stupiti na snagu od 2024. godine je ukidanje prireza, subvencioniranje mirovinskog doprinosa za sve one čije se plaće kreću do 1.300 eura bruto itd. Danas Vlada svojom reformom najavljuje da će zapravo i sve te fiktivno zaposlene na niske plaće ubuduće subvencionirati jednako kako i radnike s niskim primanjima. Hrvatska intervencijom u sustav doprinosa ide u krivom smjeru i šalje lošu poruku. Kako navodi Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, niti jedna zemlja u Europskoj uniji to ne radi. Europa stari i iz toga je jasno da izdvajanja za mirovine trebaju rasti. Drugi je model, kako će reći Lovrinčević, model zvjerinjaka – tko može izdvajat će, tko ne može „neka krepa“. No, to nije model za kojim poseže Europa. Faktograf

Analiza najavljenih izmjena poreznog sustava, kojima će se stopa poreza na dohodak prepustiti lokalnim vlastima, prirezi ukinuti, mirovinski doprinosi smanjiti, a trošarine povećati, dovodi do jednostavnog rezultata – stradat će oni maleni, a pošteđeni će biti dobitnici čitave naše tranzicijske i posttranzicijske epohe. Prepuštanje odluke o naplati poreza na dohodak jedinicama lokalne uprave nije samo puko bacanje kosti među njih. Kompeticija te vrste prouzročit će nove nejednakosti na mapi radničkih prava i socijalnog statusa Hrvatske, što se razilazi i s vrijednostima zastupanim Ustavom RH. Može se to nekom pričiniti kao decentralizacijski, čak demokratizacijski korak naprijed, sa spuštanjem ovlasti na niže razine. No radi se u biti o posve reakcionarnom uzmaku države pred kapitalom. Kao što je Hrvatska u samom vrhu po teretu PDV-a nametnutog svima, tako je na samom dnu EU-a po onom koji trpe birani tj. povlašteni među nama. Novosti

Peti krug poreznih reformi stupa na snagu 1. siječnja 2020. godine, težak je 2 milijarde kuna, odnosi se na porez na dohodak, porez na dobit, PDV, fiskalizaciju u prometu gotovinom te financiranje lokalnih jedinica, a ovo su neke od najvažnijih:

• Niže stope poreza na dohodak; stope od 24 posto na 20, a od 36 posto na 30 posto. Ne mijenjaju se ni osobni odbitak ni osnovice.
• Smanjuje se s 12 na 10 posto stopa koja se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti.
• Uvodi se nacionalna naknada za starije osobe od početka iduće godine i iznosit će 800 kuna mjesečno i neće se smatrati primitkom na koji se plaća porez na dohodak.
• Plaćom se neće smatrati ni troškovi cijepljenja protiv zaraznih bolesti koje poslodavci plaćaju svojim radnicima.
• Ukida se oporezivanje godišnjom stopom od 24 posto poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka (little jobs).
• Definira se porezno oslobođenje za primitke digitalnih nomada.
• Povećava se kaznena stopa za nesrazmjer imovine, sa 54 na 60 posto.
• Umanjenje obveze poreza na dohodak za sto posto za mlade do 25 godina života, a za 50 posto za one od 26 do 30 godina.
• Stopa poreza na dobit poduzetnicima s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna smanjuje s 12 na 10 posto, a odnosi se i na neprofitne organizacije.
• Diže se prag za plaćanje PDV-a prema naplaćenim naknadama – sa 7,5 na 15 milijuna kuna.
• Od 1. srpnja 2021. i u Hrvatskoj će se na uvoz dobara iz trećih zemalja za proizvode male vrijednosti – do 22 eura (do 160 kuna) – plaćati PDV.
• Blagajnički maksimum propisivat će ministar financija, a ne Zakon o fiskalizaciji. Jutarnji list