U svojem novom, eksperimentalnom dokumentarcu ‘Pozdrav iz sekretarijata‘ Ivan Ramljak koristi se pronađenom građom iz napuštene policijske postaje na jednom jadranskom otoku da bi nam pokazao koliko je službeno bilježenje stvarnosti, ma koliko precizno bilo – ponekad sasvim nejasno, nepouzdano i da ga je teško protumačiti. Film dolazi na predstojeći ZagrebDox te svojom ambicijom i izvedbom potpuno opravdava očekivanja od ovog sjajnog autora, ali za razliku od hvaljenog i nagrađivanog ‘Mirotvorca’ – iznimno je zahtjevan za gledatelje. Zrinka Pavlić za tportal.

Nakon prikazivanja dokumentarca o Josipu Reihlu-Kiru na HRT-u otvorena je rasprava o izostavljenim dokumentima i interpretaciji događaja iz srpnja 1991. Ante Nazor iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra upozorio je da film ne spominje ključni dokument koji je Kir poslao SZUP-u 30. lipnja, kao ni neka pisma i spise vezane uz ubojstvo. Redatelj Ivan Ramljak odgovara da su proučili opsežnu građu i svjedočanstva, ali da u film od 100 minuta ne mogu uvrstiti sve dokumente. Ravnatelj HAVC-a Christopher Peter Marcich ističe da se financiranje provodi po pravilima te da su lani u dokumentarce uložili 1,3 milijuna eura. HRT

Najteže mi je živjeti u društvu koje je, čini mi se, i dalje žrtva tog mehanizma koji zločine čini gotovo legitimnima. Nije ga teško racionalno razumjeti, političari su ga uvijek koristili za dolazak ili ostanak ili učvršćivanje svoje vlasti. Zvali se oni Tuđman, Bush, Trump ili Netanyahu, razlike nisu velike. Čak je i veliki “europejac” Plenković odlučio zaboraviti kakvi su se zločini radili pod uzvikom ‘Za dom spremni’, jer je očito u strahu od desne frakcije HDZ-a, pa je procijenio da se treba prikloniti Thompsonu. Nadam se da moj film barem donekle objašnjava mehanizme korištenja straha i mržnje u kreiranju atmosfere koja vodi prema nasilju. Redatelj Ivan Ramljak za tportal, koji je dobio Veliku zlatnu arenu za film Mirotvorac o Josipu Reihlu-Kiru.

“Mirotvorac” je novi dokumentarni filmski hit koji plijeni pažnju pitkošću, rijetkim arhivskim snimkama i sveprožimajućom tjeskobnom atmosferom od početka do kraja, a redateljski postupci su usmjereni da uglavnom priča logično teče poput rijeke, s izuzetkom početka i kraja koji su povezani poput dvije strane istog novčića. Film nudi hipotezu da je Kirovo ubojstvo bilo i ubojstvo za primjer (u cilju ušutkivanja), a isto tako, nisu dani odgovori na pitanje zašto su poslije poznati hrvatski političari u zadnji čas odustali od odlaska na pregovore u Tenju, iz koje se Kir, te njegovi suputnici Zobundžija i Knežević neće vratiti živi. Film Ivana Ramljaka duboko ponire u introspektivne sfere na način koji bi svaka poštena, odgovorna osoba s ikakvim integritetom smatrala normalnim, ali narativ prevladavajućeg političkog mnijenja ga smatra štetnim. Ravno do dna

U srpnju će se navršiti točno 34 godine otkako je iz zasjede ubijen bivši načelnik osječke policije Josip Tvrtko Reihl-Kir. Iako je njegov ubojica nakon političko-pravosudne peripetije osuđen, mnoge okolnosti njegove smrti i dandanas su nerazjašnjene. Klupko su pokušali otpetljati novinari Drago Hedl i Hrvoje Zovko te redatelj i scenarist Ivan Ramljak u dokumentarcu ‘Mirotvorac’. Devedeset posto vizualnih materijala je s HRT-a. O Reihlu-Kiru se previše javno ne govori, a redatelj Ramljak misli da je to zato što je lakše indoktrinirati klince mržnjom tako da ih odvedeš u okviru školskog programa u Vukovar nego da im u okviru istog tog programa govoriš o nekakvom čovjeku koji se zalagao za mir, suživot i dobre odnose. tportal donosi zanimljiv razgovor s redateljem, koji je otkrio neke ne toliko poznate detalje.

Josip Reih-Kir je pregovorima sa srpskim stanovništvom uporno pokušavao spriječiti sukobe: dok je on načelnik tamošnje policije, inzistirao je, u tom dijelu Hrvatske neće biti rata. On se rasplamsao nakon njegovog ubojstva. O filmu Mirotvorac redatelj Ivan Ramljak priča detalje za Novosti: Postoje događaji prije i poslije Reihl-Kirovog ubojstva koji ukazuju na to da je Glavaš najvjerojatnije imao veze s ubojstvom, ali jasnog dokaza nema. A postoje i elementi iz kojih se može zaključiti da je riječ o Gudeljevom impulzivnom činu. Na suđenjima se govorilo kako je čuo da su mu srpski pobunjenici ubili oca, silovali majku i spalili kuću. Više ljudi s kojima sam razgovarao o Glavašu o njemu misle sve najgore i krive ga za razne zločine, ali ne smatraju da je naredio Reihl-Kirovo ubojstvo. U filmu se pojavljuju samo direktni svjedoci događaja, no pričao sam i s ljudima koji su ubojstvo istraživali, uključujući i moguće nalogodavce. Za organizirano su smaknuće postojale i povoljnije lokacije. Reihl-Kir nije jedini koji je stradao u vrijeme kada su oružje nosili mnogi koji nisu smjeli.

‘O jednoj mladosti’ – odličan film upozorio nas na prerano prekinutu, ali fascinantnu fotografsku karijeru

“O jednoj mladosti” otpočeo je kao dokumentarni portret, kronika života i smrti jednog prijatelja. No, pretvorio se u nešto više, u svojevrsni generacijski “statement” naraštaja rođenog koncem 70-ih, premladog da aktivno prođe rat, a dovoljno starog da im taj rat i poraće upropaste mladost. Naraštaja koji je bio premlad za pušku i epski heroizam, a prestar da profitira od internetske globalizacije, piše Jurica Pavičić.

Marko Čaklović umro je iznenada prije trinaest godina, uzrok smrti bila je pretjerana konzumacija alkohola (u kombinaciji s konzumacijom heroina), što je bila posljedica nedijagnosticirane, ali vrlo stvarne depresije. Riječ je o intimističkom ostvarenju čijem je nastanku glavni poticaj bila autorova želja da se na neki način oduži prijatelju s kojim se rastao na izrazito opor način, odbacivši ga od sebe iz razloga koji sada, u spomenutom kontekstu intimizma, može zazvučati ironično, ali je duboko tužan kao i cijeli film – zato što je shvatio da o najboljem prijatelju zapravo ne zna ništa bitno i da taj prijatelj, zbog neprevladive introvertiranosti, odbija intimnost kao nužan sastojak prijateljstva – piše Damir Radić o dokumentarcu ‘O jednoj mladosti’ Ivana Ramljaka, koji je počeo skupljati nagrade…

"Među domaćim naslovima prikazanima na ZagrebDoxu izdvajaju se ‘Kino otok’ Ivana Ramljaka i ‘Kratki obiteljski film’ Igora Bezinovića"