Kuba se suočava s najtežom krizom od raspada SSSR-a, pritisnuta američkom naftnom blokadom i gubitkom saveznika. Analitičari predviđaju tri moguća smjera: kontroliranu smjenu vlasti uz tehnokratske reforme (vijetnamski model), nagli slom sustava uslijed prosvjeda koji bi vodio ka demokratskoj tranziciji, ili nastavak sporog propadanja uz masovno iseljavanje i ovisnost o stranoj pomoći. Dok administracija Donalda Trumpa i Marco Rubio stežu obruč tražeći odlazak predsjednika Díaza-Canela, opstanak dosadašnjeg komunističkog modela čini se sve manje izvjesnim. Index

Američke tajne službe ne polaze od toga da je “inozemni protivnik” odgovoran za takozvani “Havana-sindrom” koji se pojavio među američkim diplomatima. Riječ je o stotinama slučajeva oštećenja mozga i drugih simptoma koje su prijavili američki dužnosnici zaposleni u veleposlanstvima u više zemalja. Brojni američki diplomati koji žive u Havani na Kubi i njihove obitelji su se još od 2016. godine žalili na misteriozne glavobolje, gubitak sluha, vrtoglavicu i mučninu. Broj osoblja zaposlenog u tom veleposlanstvu je tada smanjen na minimum. Kasnije su slične žalbe stizale i iz drugih krajeva svijeta. Američka vlada dugo nije isključivala mogućnost da se pri tome radi o nekoj vrsti napada – ali se uvijek isticalo da nije poznato što se krije iza toga. DW

Kubi već desetljećima treba neka druga, mnogo žešća riječ od “krize”, a sad je tu i energetska kriza. Električnu energiju Kuba uglavnom dobiva iz termoelektrana koje je dobila u doba socijalističkog bratstva sa SSSR-om tako da su one ne samo žalosno neučinkovite nego i u derutnom stanju. Hitno im treba popravak, ali čak i kad ima goriva, nema dijelova ni novca za dijelove. Raspoloženje Rodolfa Cortille je negdje ispod točke apsolutne nule: čuo je, kaže, da će danas u nedalekoj trgovini biti maslaca pa je ustao u četiri ujutro da bi stao u red. Nešto prije deset sati je prekinuo čekanje, a da nije dospio ni blizu ulaza u trgovinu: do tada ne samo da je prodan sav maslac, nego i sve ostalo što je stiglo. A ni to nije kraj: kad se vratio kući, otkrio je da je opet nestalo struje u čitavom kvartu. Deutsche Welle

SAD više neće dopuštati posjet Kubi putničkim i rekreacijskim plovilima, uključujući kruzere i jahte, te privatnim i korporativnim zrakoplovima. Nakon Kanađana, Amerikanci su najbrojniji strani gosti na Kubi i većina ih dolazi kruzerima (od siječnja do ožujka došlo ih 257.500). Trump pokušava prisiliti Kubu prestane podupirati venezuelskog predsjednika Nicolasa Madura. Zabrana na snagu stupa danas. NPR…

Osam milijuna Kubanaca dalas izlazi na referendum o novom ustavu kojim se zadržava socijalističko uređenje države, ali unosi ključne promjene, kao što je priznanje da su tržište, privatno vlasništvo i strana ulaganja nužni kubanskom gospodarstvu. Ali stari sustav ostaje – “ljudsko biće ostvaruje puno dostojanstvo samo u socijalizmu i komunizmu”, kaže se u novom dokumentu. Oporba, za razliku od uobičajenih izbora na kojima obično poziva da se ne glasa ili da se listiće poništi, ovaj put poziva birače da kažu veliko “ne”, a njezin se slogan #YoVotoNo često dijeli na društvenim mrežama. Index / Havana Times…

Komunistička stranka zadržat će poziciju vodeće snage u zemlji a država dominantnu ulogu u gospodarstvu, ali novi ustav legitimira privatno vlasništvo nad kompanijama koje je doživjelo uzlet u proteklih deset godina. Priznaje se i važnost inozemnih ulaganja i otvaraju vrata istospolnim brakovima. Ponovo je uveden cilj “napretka prema komunizmu”. Reuters…

Kako su liječnici postali najunosniji kubanski izvozni proizvod

Godinu dana prošlo je od smrti Fidela Castra, a stanje u Kubi nije se uvelike promijenilo u odnosu na dane njegove vladavine. Reforme napreduju puževim korakom, a odnosi s SAD-om, koji su privremeno toplije razdoblje doživjeli u vrijeme američkog predsjednika Baracka Obama, s dolaskom Donalda Trumpa u Bijelu kuću ponovno su se vratili na hladnoratovsko stanje. Duh nekadašnjeg vođe i dalje je prisutan diljem otoka, a koliko će pomaka donijeti najavljeno odstupanje predsjednika Raula Castra u veljači iduće godine, tek trebamo vidjeti. Dnevnik.hr

Rusko ministarstvo vanjskih poslova prvi put je objavilo informacije o broju sovjetskih žrtava tijekom Kubanske raketne krize. Između kolovoza 1962. i 1964., na Kubi je život izgubilo 64 državljana SSSR-a, objavilo je ministarstvo obrane, ne otkrivši uzroke njihovih smrti. U listopadu 1962., Sjedinjene Države i SSSR bili su najbliže nuklearnom ratu, no na sreću nije došlo do izravnog sukoba, s iznimkom rušenja američkog izvidničkog zrakoplova pri čemu je poginuo njegov pilot. T-Portal, TASS