Kuba se suočava s najtežom krizom od raspada SSSR-a, pritisnuta američkom naftnom blokadom i gubitkom saveznika. Analitičari predviđaju tri moguća smjera: kontroliranu smjenu vlasti uz tehnokratske reforme (vijetnamski model), nagli slom sustava uslijed prosvjeda koji bi vodio ka demokratskoj tranziciji, ili nastavak sporog propadanja uz masovno iseljavanje i ovisnost o stranoj pomoći. Dok administracija Donalda Trumpa i Marco Rubio stežu obruč tražeći odlazak predsjednika Díaza-Canela, opstanak dosadašnjeg komunističkog modela čini se sve manje izvjesnim. Index

Kuba prolazi kroz najdublju krizu u modernoj povijesti: 89% obitelji živi u ekstremnom siromaštvu, a 70% preskače obroke. Plaće od 5–15 dolara mjesečno ne pokrivaju ni osnovne namirnice, dok su struja, voda i lijekovi kronično nedostupni. Masovna emigracija, kolaps zdravstva i pad proizvodnje ostavili su zemlju bez stručnjaka i radne snage. Privatni sektor jedini raste, ali ga vlasti sputavaju strahom od političkih promjena. Turizam je propao, peso se urušio, a država je paralizirana vlastitim ideološkim proturječjima. Jutarnji prenosi The Economist

Američke tajne službe ne polaze od toga da je “inozemni protivnik” odgovoran za takozvani “Havana-sindrom” koji se pojavio među američkim diplomatima. Riječ je o stotinama slučajeva oštećenja mozga i drugih simptoma koje su prijavili američki dužnosnici zaposleni u veleposlanstvima u više zemalja. Brojni američki diplomati koji žive u Havani na Kubi i njihove obitelji su se još od 2016. godine žalili na misteriozne glavobolje, gubitak sluha, vrtoglavicu i mučninu. Broj osoblja zaposlenog u tom veleposlanstvu je tada smanjen na minimum. Kasnije su slične žalbe stizale i iz drugih krajeva svijeta. Američka vlada dugo nije isključivala mogućnost da se pri tome radi o nekoj vrsti napada – ali se uvijek isticalo da nije poznato što se krije iza toga. DW

Kubi već desetljećima treba neka druga, mnogo žešća riječ od “krize”, a sad je tu i energetska kriza. Električnu energiju Kuba uglavnom dobiva iz termoelektrana koje je dobila u doba socijalističkog bratstva sa SSSR-om tako da su one ne samo žalosno neučinkovite nego i u derutnom stanju. Hitno im treba popravak, ali čak i kad ima goriva, nema dijelova ni novca za dijelove. Raspoloženje Rodolfa Cortille je negdje ispod točke apsolutne nule: čuo je, kaže, da će danas u nedalekoj trgovini biti maslaca pa je ustao u četiri ujutro da bi stao u red. Nešto prije deset sati je prekinuo čekanje, a da nije dospio ni blizu ulaza u trgovinu: do tada ne samo da je prodan sav maslac, nego i sve ostalo što je stiglo. A ni to nije kraj: kad se vratio kući, otkrio je da je opet nestalo struje u čitavom kvartu. Deutsche Welle

Osam milijuna Kubanaca dalas izlazi na referendum o novom ustavu kojim se zadržava socijalističko uređenje države, ali unosi ključne promjene, kao što je priznanje da su tržište, privatno vlasništvo i strana ulaganja nužni kubanskom gospodarstvu. Ali stari sustav ostaje – “ljudsko biće ostvaruje puno dostojanstvo samo u socijalizmu i komunizmu”, kaže se u novom dokumentu. Oporba, za razliku od uobičajenih izbora na kojima obično poziva da se ne glasa ili da se listiće poništi, ovaj put poziva birače da kažu veliko “ne”, a njezin se slogan #YoVotoNo često dijeli na društvenim mrežama. Index / Havana Times…

Komunistička stranka zadržat će poziciju vodeće snage u zemlji a država dominantnu ulogu u gospodarstvu, ali novi ustav legitimira privatno vlasništvo nad kompanijama koje je doživjelo uzlet u proteklih deset godina. Priznaje se i važnost inozemnih ulaganja i otvaraju vrata istospolnim brakovima. Ponovo je uveden cilj “napretka prema komunizmu”. Reuters…

Kako su liječnici postali najunosniji kubanski izvozni proizvod

Godinu dana prošlo je od smrti Fidela Castra, a stanje u Kubi nije se uvelike promijenilo u odnosu na dane njegove vladavine. Reforme napreduju puževim korakom, a odnosi s SAD-om, koji su privremeno toplije razdoblje doživjeli u vrijeme američkog predsjednika Baracka Obama, s dolaskom Donalda Trumpa u Bijelu kuću ponovno su se vratili na hladnoratovsko stanje. Duh nekadašnjeg vođe i dalje je prisutan diljem otoka, a koliko će pomaka donijeti najavljeno odstupanje predsjednika Raula Castra u veljači iduće godine, tek trebamo vidjeti. Dnevnik.hr

Rusko ministarstvo vanjskih poslova prvi put je objavilo informacije o broju sovjetskih žrtava tijekom Kubanske raketne krize. Između kolovoza 1962. i 1964., na Kubi je život izgubilo 64 državljana SSSR-a, objavilo je ministarstvo obrane, ne otkrivši uzroke njihovih smrti. U listopadu 1962., Sjedinjene Države i SSSR bili su najbliže nuklearnom ratu, no na sreću nije došlo do izravnog sukoba, s iznimkom rušenja američkog izvidničkog zrakoplova pri čemu je poginuo njegov pilot. T-Portal, TASS