Obnova napreduje, poglavito po pitanju javnih zgrada. Stručnjak za potresno inženjerstvo Josip Atalić ističe da tehnička rješenja nisu najveći problem, nego imovinsko-pravni odnosi, financije i administracija. Obnova starih zgrada posebno je složena, ali izvediva uz dovoljno vremena i novca. Potres je promijenio svijest stručnjaka, konzervatora i građana o važnosti protupotresne gradnje, no Atalić upozorava da ljudi izvan Zagreba i Petrinje još uvijek nisu dovoljno svjesni potresnog rizika u Hrvatskoj. tportal

Prije pet godina, 22. ožujka 2020., Zagreb je pogodio potres magnitude 5,5, ostavljajući za sobom ruševine, šok i spor oporavak. U trenutku kada su građani već bili pod stresom zbog pandemije, potres ih je natjerao na ulice, dok su seizmolozi, statičari i hitne službe pokušavali procijeniti štetu. Oštećeno je 25.000 objekata, a šteta se procjenjuje na 11,6 milijardi eura. Iako su sjećanja svježa, a naknadni potresi davno prestali, obnova se još uvijek oteže, ostavljajući mnoge i dalje bez sigurnog krova nad glavom. tportal

Prije godinu dana Zagreb je pogodio potres jačine 5,5, a godinu dana poslije napravljeno je vrlo malo, kako svjedoči ova foto-galerija.

Komentari na Forum.hr. Komentari: 3,50R Letovanić na 10km dubine

Obnova nakon potresa je jedan mega projekt za Republiku Hrvatsku koji stoji 42 milijarde kuna, a samo za Zagreb potrebno je godišnje 100 tisuća ljudi koji će raditi na obnovi – rekao je Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu, koji se nada da će obnova potaknuti povratak ljudi u Zagreb. Kaže i da se kasni s početkom obnove.

Euro-parlament je odobrio pomoć Hrvatskoj iz Europskog fonda solidarnosti za saniranje posljedica razornog potresa u Zagrebu u visini od 683,7 milijuna eura. Predujam u iznosu od 88,9 milijuna eura, najviši ikad iz Europskog fonda solidarnosti, već je isplaćen u kolovozu. Novi list

Europska komisija isplatila je 88,9 milijuna eura iz Fonda solidarnosti Europske unije u kolovozu ove godine kao pomoć Zagrebu nakon potresa. To je manji dio – Komisija je predložila još 683,7 milijuna eura, što trebaju odobriti Europski parlament i Vijeće. Jutarnji

Novinar Boris Orešić snimio je i objavio dokumentarni film ‘Ukradeno proljeće’ o zagrebačkom potresu. Cilj mu je bio da film “ne bude samo priča o tužnim sudbinama, već da pokažemo kako se iz svega može raditi nešto bolje”.

Mi moramo jednostavno navesti ljude da budu odgovorni za svoju nekretninu…. Što se tiče Zakona o obnovi Zagreba, ne možemo mi otimati od ljudi imovinu, točnije uzimati novac od poreznih obveznika, i siliti nekoga da država ulaže novac u tuđu nekretninu, upozorio je u emisiji Otvoreno zastupnik Fokusa Dario Zurovec.