Second hand trgovine s odjećom već smo apsolvirali, antikvarijate s knjigama i namještajem također, kao i buvljake, no što kažete na second hand trgovinu s građevinskim materijalom? Ova ideja stiže iz Švedske koja već godinama ima i pravi second hand shopping centar. Riječ je o novoj usluzi recikliranja u gradu Uppsala ovaj put namijenjene građevinskom sektoru. Nova investicija sadržavat će ostatke građevinskog materijala lokalnog porijekla. To mogu biti primjerice, prozori, vrata, pa čak i izolacija. Smanjenje utjecaja na klimu u procesu gradnje ono je na što je fokusirana općina Uppsala, a važan ulaganja napora u ugljičnu neutralnost je i povećanje ponovne upotrebe u građevinarstvu. Time će općenito smanjiti količine otpada. Green
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Suvremeno građevinarstvo traži održive materijale koji štede energiju, smanjuju CO₂ i traju desetljećima. Kamena vuna, izrađena od vulkanskih stijena i potpuno reciklabilna, ističe se toplinskom, zvučnom i protupožarnom učinkovitošću. Idealan je izbor za fasade, krovove, pregradne zidove i podove, posebno u novogradnji i energetskoj obnovi. No, zbog veće cijene i mase, zahtijeva preciznu konstrukciju i stručnu ugradnju, pa nije uvijek najpraktičnija opcija. Ipak, ondje gdje su sigurnost, dugotrajnost i održivost prioritet – kamena vuna teško ima konkurenciju. Zgradonačelnik
Suvremena gradnja koristi različite materijale, no mnogi od njih sadrže toksične tvari poput olova, azbesta, PVC-a, kadmija ili hlapljivih organskih spojeva. Oni tijekom proizvodnje, korištenja i odlaganja mogu ozbiljno ugroziti zdravlje i okoliš – od iritacija i hormonalnih poremećaja do raka. Posebno su problematične tzv. “vječne kemikalije” koje se ne razgrađuju i nakupljaju u organizmima. Stručnjaci predlažu regulaciju zdravog stanovanja, istraživanja toksičnosti, edukaciju stručnjaka i građana te poticanje korištenja održivih materijala kako bi se smanjili rizici za stanovnike i okoliš. Zgradonačelnik donosi seriju članaka krajobraznog arhitekta Marijana Bužana
Superwood se može proizvesti od bilo koje vrste drva – uključujući drvnu sječku i bambus. Proces njegove izrade temelji se na inovativnoj obradi prirodnog drva koje se uglavnom sastoji od dvaju spojeva – celuloze i lignina. Uklanja se dio lignina, prirodnog polimera koji drvu daje krutost, ali i određenu krhkost, a cilj je ojačati celulozu koja je već prisutna u drvu. “Celulozni nanokristal zapravo je čvršći od ugljičnog vlakna”, objašnjava Lau za TechCrunch. Rezultat je materijal koji ima 50 posto veću vlačnu čvrstoću od čelika, a omjer čvrstoće i mase čak je deset puta bolji, navode iz tvrtke. Za razliku od čelika i betona, čija proizvodnja zahtijeva velike količine energije i uzrokuje značajne emisije ugljičnog dioksida, Superwood se proizvodi iz obnovljivih izvora i ima znatno manji ugljični otisak. Haus