Prijedlog Zakona o stambenom kreditiranju izašao je u javnu raspravu, ovo su ključni elementi: banka mora jasno prikazati sve ključne elemente kredita – vrstu kamatne stope, efektivnu kamatnu stopu (s uključenim kamatama, naknadama, porezima), trajanje ugovora, iznos obroka, ukupan iznos koji plaća potrošač i objasniti ih na primjerima; kod kredita u stranoj valuti banka mora korisniku kredita bezuvjetno omogućiti valutnu konverziju kredita u kune (što se smije napraviti samo jednom); maksimalna promjenljiva kamatna stopa ne smije biti viša od prosječne kamatne stope stambenog kredita uvećane za jednu trećinu; referente se ne smije stimulirati po broju sklopljenih ugovora. T-Portal
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Prema istraživanju RE/MAX Europe, čak 75 posto Europljana s hipotekarnim kreditima moralo je smanjiti životne troškove kako bi mogli otplaćivati rate, dok se samo četvrtina nije ničega odricala. Najbolje stoje Nizozemska i Litva, a najteža situacija je na Malti, u Rumunjskoj, Mađarskoj, Grčkoj, Italiji i Hrvatskoj. Građani se najčešće odriču izlazaka, putovanja i luksuznih proizvoda, dok su u siromašnijim zemljama ugrožene i osnovne potrebe. Kao ključni problem ističu se visoki režijski troškovi. Euronews, tportal
Od 1. srpnja HNB je uveo strožu metodologiju procjene kreditne sposobnosti, što smanjuje maksimalne iznose stambenih kredita, posebno za plaće iznad 1600 eura. Primjerice, s plaćom od 2000 eura kredit je pao sa 250.000 na 200.000 eura. Banke nude rješenja poput moratorija i refinanciranja, a 20% kredita i dalje ide po starim pravilima. Kamate su, nakon rasta zbog inflacije, sada oko 3–3,1%. Stručnjak za kreditno posredovanje Dražen Horvat očekuje usporavanje gotovinskih kredita, dok za stambene ostaje optimističan. N1
Od 1. srpnja Hrvatska narodna banka uvela je stroža pravila za odobravanje kredita. Mjesečna rata stambenog kredita ne smije prelaziti 45 % primanja, a kod nenamjenskih 40 %. Kredit više ne može pokriti cijelu vrijednost nekretnine – najviše 90 %. Građani moraju imati više vlastite ušteđevine jer dodatno zaduživanje više nije opcija. Najviše su pogođeni oni s višim primanjima. Ipak, banke mogu odstupiti od pravila za dio klijenata. Cilj mjera je smanjenje rasta zaduženosti, uz zadržavanje stabilnih kamatnih stopa. Index
Hrvatska narodna banka od 1. travnja postrožuje uvjete stambenih kredita – mjesečna rata ne smije prelaziti 45% dohotka, a kredit ne smije premašiti 90% vrijednosti nekretnine (uz iznimke za prvo rješavanje stambenog pitanja). Banke su požurile s akcijama: ZABA nudi kamatu od 2,85%, Erste spušta na 3,30%, a HPB već ima 2,89%. U međuvremenu, zaduženost građana raste, a stambeni krediti porasli su za 2,5% u zadnjem tromjesečju. Hoće li niže kamate potaknuti još veće zaduživanje prije nego što završi “sniženje”? tportal
U Hrvatskoj je, uglavnom pod utjecajem HNS-ovih političara, zapostavljen sustav koji je najrašireniji u srednjoj Europi – stambena štednja. Afirmirane su direktne subvencije kredita ili prodajnih cijena (novoizgrađenih) stanova. Stambena štednja je gotovo ukinuta 2013. (Slavko Linić) pod izlikom da se ne subvencioniraju krediti nego štednja. No, sustav je ipak preživio u okrnjenom obliku, uz zanemarivo male subvencije. Dvije stambene štedionice u međuvremenu su nestale s tržišta, jer njihove banke-majke nisu više vidjele smisla u održavanju neovisnog kreditnog pogona (nepotreban rizik). Postavlja se pitanje ne uništava li se na taj način potencijalno najbolji model državne intervencije u segmentu stambenog kreditiranja? – dobro pita i obrazlaže Velimir Šonje na Ekonomskom labu.
Cijene stambenih kredita u Hrvatskoj dosegnule su rekordno niske razine s prosječnih 2,8 posto kamata, pa se Slobodna Dalmacija zapitala je li moguće da krediti zarone u minus, u negativne kamate. Da bi se to dogodilo trebala bi se ispuniti tri preduvjeta – monetarna ekspanzija Europske središnje banke trebala bi se pojačati toliko da referentne kamate padnu još dublje u minus; rizik hrvatske države trebao bi se smanjiti toliko da prinosi na obveznice postanu negativni; nakon uvođenja eura svi troškovi rizika trebali bi pasti na razine najrazvijenijih zemalja.
Zagrebačka banka snizila kamatne stope na gotovinske kredite na 5,70 posto i na stambene kredite 2,95 posto
Započelo podnošenje zahtjeva za subvencionirane stambene kredite, nema gužvi
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje 20 je godina, sve do 2009. odobravao subvencioniranje kamata na stambene kredite svojim zaposlenicima. HZMO pokriva razliku kamata u iznosu od 2,6%, a u mjesecu travnju subvencionirana stambena kamata iznosila je 49.648 kuna. U razdoblju u kojem su se odobravali stambeni krediti odobreno je ukupno 1.019 kredita radnicima, a još ih je u otplati 498. Index
Krajem 2008. godine, kad je Hrvatska već upadala u krizu, banke su bilježile 313,6 milijuna kuna neplaćenih potraživanja po stambenim kreditima. Šest godina kasnije, na posljednji dan 2014. godine na toj stavci već je ubilježeno gotovo 2,4 milijarde kuna, dakle sedam puta više. Novi list