Europske banke traže partnere za lansiranje zajedničkog stablecoina

Novi zakon jamči građanima besplatan paket osnovnih bankarskih usluga, no banke ga u praksi čine teško dostupnim. Informacije i aktivacija mogući su isključivo na šalterima, dok se digitalno nude i složeniji proizvodi poput kredita. Banke biraju ograničene kanale besplatnih usluga, ne nude mobilno bankarstvo i dodatno naplaćuju niz svakodnevnih transakcija. Zbog gubitka postojećih pogodnosti i obveze zatvaranja minusa, besplatni paket često nije financijski isplativ, što potvrđuje i HNB. Ilko Ćimić za Index

Zakonsko pravo na besplatni bankovni račun od 1. siječnja 2026. donijelo je manje olakšanje nego što je najavljivano. Paket osnovnih usluga nije automatski, traži osobni dolazak u banku i svodi se na minimum: vođenje računa, karticu i ograničeno bankarstvo. Nema zajamčenih besplatnih transakcija, minusa ni punog digitalnog komfora, a mobilne aplikacije i online plaćanja često se dodatno naplaćuju. Banke su iskoristile zakonske rupe, pa se besplatni paket isplati samo korisnicima s vrlo skromnim bankarskim navikama. Lider

Od 1. siječnja građani u Hrvatskoj mogu dobiti besplatan račun za primanje plaće ili mirovine, no aktivacija nije automatska – klijent mora sam podnijeti zahtjev banci. Neće se plaćati otvaranje, vođenje ni zatvaranje računa, a uključene su i osnovne usluge poput debitne kartice, internetskog ili mobilnog bankarstva te podizanja gotovine bez naknade. Svaki građanin ima pravo samo na jedan takav račun, a postojeći IBAN može se zadržati. Prekoračenje (minus) ostaje moguće, ali ovisi o procjeni banke. N1

Ministarstvo financija predložilo je izmjene Općeg poreznog zakona kojima se značajno šire ovlasti Porezne uprave. Poreznici bi mogli kopirati čitava računala, zahtijevati lozinke i šifre te tražiti podatke od banaka, telekoma i drugih subjekata. Nacrt je u e-savjetovanju do 18. listopada, a predviđa i administrativno rasterećenje kroz ukidanje obrasca OPZ-STAT-1. Kritičari upozoravaju na nejasne granice primjene i izostanak sudskih naloga za najinvazivnije mjere. Zakon se donosi po hitnom postupku i trebao bi stupiti na snagu 1. siječnja 2026. Poslovni

Od 2027. građani će moći dvaput mjesečno bez naknade podizati novac na bilo kojem bankomatu u Hrvatskoj, a Vlada i banke razmatraju uspostavu nacionalne mreže koja bi to pravo dodatno proširila. Cilj je smanjiti troškove građanima i osigurati dostupnost gotovine, osobito u ruralnim i otočnim područjima s malo bankomata. Hrvatska narodna banka podržava inicijativu te naglašava kako bi nacionalna mreža značila optimizaciju sustava i jačanje financijske uključenosti. Banke trenutno analiziraju modele i financijsku održivost projekta. N1

HROK (Hrvatski registar obveza po kreditima) centralna je baza podataka o kreditima, karticama i dugovanjima građana. Provjera vlastitog Osobnog kreditnog izvještaja jednostavan je postupak koji može spriječiti neugodna iznenađenja pri podnošenju zahtjeva za kredit. Izvještaj pokazuje sve obveze, urednost otplate i kašnjenja, a banke ga koriste za procjenu sposobnosti zaduženja. Stručnjaci savjetuju da se provjera napravi prije pregovora s bankom jer se potencijalni problemi mogu riješiti unaprijed. Redovitom otplatom i podmirenjem dugova kreditna povijest se postupno popravlja, čime raste i šansa za odobrenje kredita. Lider

Od 9. listopada 2025. stupa na snagu EU uredba o „Verification of Payee“ (VoP), kojom se uvodi obvezna provjera imena primatelja uplate uz IBAN. Sustav koristi princip semafora: zeleno za podudaranje, žuto za sumnje, crveno za nepodudaranje. Uplatitelj može nastaviti i uz upozorenja, ali na vlastitu odgovornost. Posebna pažnja traži se od institucija koje isplaćuju javna sredstva, jer bi u slučaju pogreške mogle snositi financijsku štetu. Cilj uredbe je smanjenje prijevara i povećanje sigurnosti transakcija. Poslovni

Banke više neće smjeti naplaćivati sljedeće naknade za račune na koje potrošači primaju redovna primanja (plaću, mirovinu, stipendiju itd.):

• Otvaranje, vođenje i zatvaranje računa
• Korištenje internetskog ili mobilnog bankarstva
• Polaganje gotovine na račun (osim obrade kovanog novca)
• Podizanje gotovine na šalteru i bankomatu
• Izdavanje i korištenje debitne kartice
• Plaćanja debitnom karticom na prodajnim mjestima
• Umirovljenici i osjetljive skupine podižu gotovinu bez naknade
• Dva mjesečna podizanja gotovine na tuđim bankomatima (od 2027.)

tportal

Kamate na oročenu štednju u hrvatskim bankama značajno su pale u odnosu na prošlu godinu, kada su dosezale i 3%. Danas najviše nude Banka Kovanica i KentBank s 2,3% na 12 mjeseci, što na 1000 eura donosi skromnih 23 eura. Većina velikih banaka nudi ispod 1%, a neke i mizernih 0,02%. Štednja na šest mjeseci često je isplativija, no razliku u prinosima mogu pojesti bankovne naknade. Građani bi prije oročenja trebali pažljivo usporediti kamate i troškove. tportal