Tekst Tamare Čačev za Ideje analizira dokumentarac o sekvenciranju Hitlerove DNA i propituje znanstvene i etičke granice pokušaja da se zlo objasni genetikom. Iako je potvrđena autentičnost uzorka i utvrđeno da nema židovsko porijeklo, daljnje interpretacije – od Kallmanova sindroma do visokog poligenskog rizika za psihijatrijske poremećaje – klize u spekulaciju. Autorica upozorava da takvi pristupi zamagljuju razliku između korelacije i uzroka te nude opasno amnestirajuću ideju: da zlo nije izbor, nego biološka sudbina.

Channel 4 dokumentarac tvrdi da DNK Hitlera otkriva Kallmannov sindrom i moguće mentalne poremećaje, no stručnjaci upozoravaju da se ponašanje ne može tumačiti samo genetikom. Iako neki nalazi odgovaraju povijesnoj dokumentaciji o njegovim zdravstvenim problemima, zaključci o ADHD-u, autizmu ili bipolarnosti ostaju vrlo upitni. Genetski testovi ne mogu dijagnosticirati mentalne bolesti, a takve interpretacije nose rizik stigmatizacije i trivijalizacije zločina. Autentičnost DNK uzorka također je nejasna. Stručnjaci naglašavaju: biološke pretpostavke ne umanjuju Hitlerovu moralnu odgovornost. DW

Unatoč smrti 1945., Adolf Hitler i njegova ideologija i dalje „žive“ online – od objava na platformi X do prodaje Mein Kampfa širom svijeta. Historijski kontekst knjige ukazuje na njezinu brutalnu rasističku i antidemokratsku poruku, koju su analitičari detaljno secirali. Knjiga se smatra teškom za čitanje, neoriginalnom i egocentričnom. Ipak, njezino ideološko nasljeđe i danas je opasno. Povjesničari i aktivisti upozoravaju na porast antisemitizma i desnog ekstremizma, posebno među mladima. Na internetu i u društvu sve više nestaje distanca prema nacističkoj simbolici, a govor mržnje i nasilje ponovno postaju „mainstream“. DW

U Klagenfurtu je otvorena izložba Hitlerova izvršna vlast – austrijska policija u doba nacizma, koja prvi put koristi tajne arhive austrijskog Ministarstva unutarnjih poslova. Fokus je na ulozi policije u progonima, zatvaranjima i egzekucijama, posebice u Koruškoj i Gorenjskoj. Prikazane su sudbine žrtava, poput obitelji Kogoj i Sadovnik. Istraživanje otkriva da je policija imala ključnu ulogu u održavanju nacističke vlasti i sudjelovanju u holokaustu, a mnogi krivci nikada nisu odgovarali. Izložbu su organizirali austrijski i slovenski istraživači, a ostaje otvorena do 4. svibnja. tportal

Mark Mazower u knjizi “Hitlerovo carstvo – Nacistička vladavina u okupiranoj Europi” istražuje kako su nacistički planovi ekspanzije i etničke homogenosti propali zbog unutarnje dezorganizacije i neodrživih ideja. Nacisti su, inspirirani kolonijalnim upravama velikih imperijalnih sila, pokušali u Europu uvesti kolonijalne prakse, ali su se suočili s kaosom i otporom. Mazower uspoređuje nacistički nacionalizam s kolonijalizmom i povlači paralele s recentnijim primjerima nacionalističkih politika, zaključujući da je nacionalizam ponovno aktualan u različitim oblicima diljem Europe. Novosti

Alice Weidel tvrdi da Adolf Hitler nije bio “desničar”, već “komunist”. Ova revizionistička tvrdnja, odnosno pokušaj reinterpretacije povijesti u vezi s nacizmom, nije nova i stalno se iznova pojavljuje. U Mein Kampfu Hitler se uvelike obrušavao na marksizam, komunizam i socijal demokraciju, a prve žrtve, koje su 1933. godine bile zatočene, mučene i ubijane u koncentracijskim logorima bili su ljevičari, komunisti, socijaldemokrati, socijalisti. Radi se o pokušaju distanciranja krajnje desne stranke AfD od Hitlera i nacizma. Hitler se također ne može nazvati komunistom jer je bio antisemit i rasist. Ta teza ne stoji ni za ekonomske poglede. DW… Inače, ove se godine obilježava sto godina od objave Mein Kampfa.

Nakon Drugog svjetskog rata mnogi Nijemci su nastojali da „obrišu” bivšeg diktatora, na primjer, ulice koje su nosile njegove ime, „Adolf-Hitler-Straßen”, brzo su preimenovane. Odrasla generacija koja je preživjela rat bila je zauzeta organiziranjem vlastitog života – obnovom kuća, nabavkom hrane, tugovanjem za članovima obitelji.

O svojoj ulozi u Trećem Reichu muškarci i žene nisu govorili. Nerado su ispunjavali upitnike o denacifikaciji, a većina je sebe smatrala samo „sljedbenicima“. Statistički Nijemac te generacije krivi Hitlera, Goebbelsa i Göringa za rat i zločine i oslobađa samog sebe odgovornosti.

Nitko javno ne priznaje krivnju i mnogi nacistički zločinci započeli su nove karijere u „Bonnskoj Republici” (Zapadna Njemačka). Obračun s nacističkim zločinima u početku su preuzeli saveznici: ponegdje su za Nijemce organizirali obvezne projekcije filmova o nacionalsocijalističkim koncentracijskim logorima i logorima istrjebljenja.

Izložba u bonnskoj Kući povijesti pokazuje kako su se četiri generacije Nijemaca skoro 80 godina suočavale s nacionalsocijalizmom. Svaka od njih je uronjena u politički i društveni kontekst tipičan za svoje vrijeme. Dokumentarni filmovi, novinski članci, fotografije i ankete ilustriraju duh vremena svake generacije. DW

Čak 63% američkih milenijalaca i pripadnika generacije Z ne zna da je 6 milijuna Židova ubijeno u holokaustu, pokazalo je istraživanje provedeno 2020. godine. Ambiciozni novi dokumentarac o Drugom svjetskom ratu, namijenjen je mlađoj publici, a kroz šest epizoda prati uspon Adolfa Hitlera na vlast i glavne prekretnice Drugog svjetskog rata. Dokumentarac pokriva dosta već utabanog terena, a cilj mu je ispričati priču o Drugom svjetskom ratu na nov, zanimljiv način za mlađu publiku. Index

Adolf Hitler je prije stotinu godina bio samo jedan od brojnih ekstremističkih političara u tadašnjoj Njemačkoj. Samo su rijetki mogli i naslutiti da bi u roku od samo deset godina nacionalsocijalistička partija koju je predvodio mogla preuzeti vlast u zemlji. U večernjim satima 8. studenoga on je doveo oko 2.000 svojih pristaša u minhensku pivnicu Bürgerbräukeller. Hitler se nadao da će nazočni gosti podržati njegove planove o državnom udaru. No, ljudi za koje se on nadao da će mu biti saveznici u planiranoj uroti polako su se počeli povlačiti iz tog projekta, tako da je sve počelo „teći drugačije od planiranog“ i puč je propao. Opasnosti od nacizma postoje i u današnjim vremenima. Desno-ekstremna stranka AfD u posljednje vrijeme bilježi rekordnu podršku građana u anketama, a i na izborima. Neki povjesničari već povlače određene paralele s vremenima od prije stotinu godina. „Kada se zna što je Njemačku prije stotinu godina odvelo u propast, onda se Europu može jačati i spriječiti novo zlo“. DW

• 28. je kolovoza 1963. godine. Ispred memorijala posvećenog Abrahamu Lincolnu stoji mladi baptistički svećenik. Njegovo ime je Martin Luther King i upravo se obraća okupljenom mnoštvu sudionika Marša na Washington. Te godine obilježavala se stota godišnjica ukidanja ropstva u SAD-u pa je povod za okupljanje bila tužna i bolna istina da su i stotinu godina kasnije Afroamerikanci bili potlačeni, rasno diskriminirani i segregirani. Govor je trajao svega 17 minuta, ali će gotovo svaka izgovorena rečenica ući u anale govorništva. Kingov govor, ali i njegov cjelokupni aktivizam, potaknut će ono najbolje u brojnim crncima i bijelcima iz SAD-a i šire.
• 28. je kolovoza 1933. godine. Ispred memorijala posvećenog ujedinjenju Njemačke u Niederwaldu stoji tek izabrani njemački kancelar Adolf Hitler. Poziva na okupljanje svih Nijemaca u jednoj državi, zaziva jedinstvo onih koji po “podrijetlu, rođenju, jeziku i povijesti” pripadaju njemačkoj naciji i naglašava da Njemačku ne zanima nasilje niti planira napasti druge države. Hitlerov govor, ali i njegov cjelokupni politički angažman, potaknut će ono najgore u brojnim Nijemcima i nacističkim simpatizerima širom svijeta.
• Potkraj 1980-ih jedan je mladi biznismen sumnjivog morala, prema riječima tadašnje supruge i poslovnih suradnika, volio dočekivati goste u svom uredu tako što bi stao u stav mirno, spojio petu o petu, podigao visoko desnicu i uzviknuo “Heil Hitler!”. Isti taj “gospodin” držao je kraj svog kreveta knjigu Hitlerovih govora (“My new order”), prepoznavši u vođi Trećeg Reicha pravog majstora propagande, obmane, demagogije i samopromocije. Tridesetak godina kasnije taj biznismen s nekoliko bankrota iza sebe i nekoliko optužbi za rasizam i seksualno zlostavljanje postat će predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Njegovo je ime Donald Trump.
• Unatoč svim povijesnim iskustvima, u svijetu i danas postoje mase kojima je Hitlerov /Trumpov način rješavanja problema bliži od onog Martina Luthera Kinga. Net