Cijene garaža u Hrvatskoj rastu brže od cijena stanova zbog kroničnog nedostatka parkirnih mjesta. U Zagrebu, Splitu i Rijeci garaže se prodaju za nevjerojatnih 40.000 do 115.000 eura, dok se mjesečni najam kreće oko 250 eura. Glavni uzroci su urbanističko nasljeđe (manjak mjesta u starim naseljima), sve veći broj automobila te visoki troškovi gradnje novih objekata s punjačima za električna vozila. Stručnjaci ističu da su garaže postale “top biznis” s minimalnim održavanjem, dok rješenje u obliku javnih garaža koči spora administracija i nedostatak prostora. tportal

Tržište stanovanja u Hrvatskoj nalazi se u fazi u kojoj se problemi više ne akumuliraju samo na kupoprodajnom tržištu, već se sve snažnije prelijevaju na tržište najma. Medijalna cijena stana u Republici Hrvatskoj u prvih jedanaest mjeseci 2025. godine iznosi 2555 eura po četvornom metru, što znači da za stan od 60 četvornih metara treba izdvojiti oko 153 tisuće eura. Istovremeno medijalna najamnina iznosi 10,1 euro po četvornom metru, odnosno oko 600 eura mjesečno za stan iste veličine. Rast cijena stanova usporava, broj transakcija pada, a najamnine rastu brže nego ikada ranije i zahvaćaju sve širi krug gradova i kvartova. Najam, koji je dugo bio percipiran kao privremeno rješenje, postaje trajni oblik stanovanja za sve veći dio stanovništva. Maruška Vizek za tportal

Umjesto dugoročnih najmova namijenjenih klasičnim stanarima, raste interes za inovativne modele mjesečnog rentanja – fleksibilne opcije koje odgovaraju digitalnim nomadima, tvrtkama u potrazi za privremenim smještajem opreme ili kreativcima koji trebaju prostor za rad, stvaranje ili boravak izvan rutine. Popularan je trend najma opreme: od fotoaparata i dronova, preko profesionalnih alata i tehničke opreme, pa sve do dekorativnih setova za evente. Ideja je jednostavna – ljudi ne žele kupovati ono što im treba povremeno, a vlasnici opreme često traže i prostor u kojem će sve te uređaje i alate držati. Ljudi žele načine zarade koji ne traže velika ulaganja, održivi su u praksi i omogućuju da se talent, prostor ili predmeti koje već posjeduju pretvore u vrijedan dodatni prihod. U tom novom valu “pametnog iznajmljivanja”, fokus se pomiče s kvadrata na ideje – a one, čini se, nikad nisu bile dostupnije. Jutarnji

Građanska inicijativa Stanari zajedno upozorava na praksu odvjetničkih ureda koji u predugovore o kupnji stanova ubacuju klauzulu kojom kupci automatski daju suglasnost za kratkoročni najam u zgradi. Time se, tvrde, zaobilazi pravo suvlasnika na odlučivanje i otvara prostor za masovnu apartmanizaciju bez pristanka stanara. Inicijativa poziva na hitnu izmjenu Zakona o vlasništvu kako bi se uveo jasan konsenzus za kratkoročne najmove i zaštitila prava onih koji zgradu žele nazvati – domom. tportal

Podaci su to Porezne uprave u čijoj je evidenciji ukupno gotovo 240 tisuća legalnih iznajmljivača. Pretpostavlja se da je glavni razlog tome porez na nekretnine, no nije poznato koliko se osoba odlučilo na najam iz drugih razloga. Od četiri najveća grada, najviše ih je u Zagrebu, oko 56 tisuća (8291 više nego lani), slijede Rijeka s oko 7800 (+977), Split s gotovo 6800 iznajmljivača (+1040) i Osijek s nešto manje od šest tisuća (+643). Ti podaci odnose se isključivo na građane, odnosno fizičke osobe, ne i na tvrtke. Povećanje poreznih obveznika ukazuje kako su se ljudi porezno disciplinirali, odnosno manje se iznajmljuje na crno. Pozitivan je trend i dugoročan najam za podstanarstvo umjesto kratkoročnog za turiste. Problem i dalje visoke cijene, koje su prepreka da bude i više prodaja. Poslovni

Izlistao ih je Haus: U Gupčevoj zvijezdi, na Zelengaju, Pantovčaku, Vinogradskoj, Trešnjevci… s relativno malom površinom i u različitim stanjima, neki su u sklopu kuće, neki nisu dugo obnavljani sa starim, ali jednostavnim namještajem, i slično.

• 2,3 milijuna stambenih jedinica
• 231.000 koristi se za kratkoročni najam
• 595.000 stambenih jedinica je prazno
• 132.000 stambenih jedinica za obavljanje djelatnosti.

Na Savjetima i Zgradonačelniku ističu da je pitanje koliko je stanova u najmu u sivoj zoni, no neće spekulirati. No, zabrinjava da je broj stanova porastao, i to za 6,5 posto, dok je broj nastanjenih stanova pao za 4,2 posto. Pitanje je hoće li najavljene promjene Stambene politike unijeti neki pomak.

Britanac Harrison Marshall nije uspio u Londonu pronaći stan po prihvatljivoj cijeni. I onda je kupio kontejner za smeće, preuredio ga i sada stanuje besplatno u centru grada. DW

Država najavljuje subvencionirani najam kao rješenje za visoke cijene nekretnina i nedostupnost stanova mladima, nakon što je subvencioniranje kredita povećalo cijene kvadrata. Planom se predviđa fond od 9000 stanova i pokrivanje razlike za skupe najmove, što bi moglo potaknuti rast cijena najma. Pitanje je hoće li intervencija pomoći ili otežati priuštivost stanovanja za mlade. Goran Litvan za Lider.

Cijene najma u Europskoj uniji u prvoj polovici 2024. porasle su za 47,1% u odnosu na kraj 2023., dok je u Hrvatskoj taj rast bio samo 1,3%, svrstavajući je među države s najmanjim skokom. Najveći rast bilježe Mađarska i Rumunjska (6,5% i 6,2%), dok Luksemburg ima najmanji (0,7%). Iako je Hrvatska imala skromniji rast na nacionalnoj razini, Zagreb i Split su doživjeli značajne skokove u cijeni najma, s porastima od 20% i 26%. U Zagrebu cijena najma stana doseže i do 1000 eura mjesečno. Novi list