Porezna uprava započela je slanje rješenja za porez na nekretnine za 2025., no dio građana dobio je račune iako su njihove nekretnine izuzete od oporezivanja, poput onih za stalno stanovanje ili dugoročni najam. Pogreška je nastala zbog neusklađenih podataka u evidencijama. Pogrešku je priznao i ministar financija Tomislav Ćorić, poručivši da građani ne trebaju platiti već podnijeti žalbu. Svi koji su već uplatili porez dobit će povrat novca. HRT

S početkom nove godine na snagu stupa fiskalizacija 2.0, koja više ne obuhvaća samo račune prema građanima, nego i sve račune između poduzetnika. Svaki B2B račun morat će prolaziti kroz fiskalizacijski sustav, u stvarnom vremenu. Mali poduzetnici, obrtnici i OPG-ovi upozoravaju na tehničke, financijske i organizacijske probleme te traže odgodu ili testno razdoblje, no Ministarstvo financija to odbija. Kazne za nepridržavanje propisa kreću se od 2.500 do 66.000 eura, a računi se moraju čuvati 11 godina. tportal

Vlada je povukla članak 67. izmjena OPZ-a koji bi Poreznoj upravi omogućio pristup elektroničkim podacima građana bez naloga. Stručnjaci i javnost snažno su reagirali, što je prema odvjetniku Vlahu Hrdalu presudno utjecalo na odluku. Iako smatra da se odredba neće vratiti, upozorava da je riječ o širem trendu nasrtaja na digitalnu privatnost, uključujući i europski prijedlog Chat Controla. Ovaj slučaj pokazao je da postoji granica koju građani ne dopuštaju prijeći – digitalna prava postaju političko pitanje prve linije. Netokracija

Ministarstvo financija predložilo je izmjene Općeg poreznog zakona kojima se značajno šire ovlasti Porezne uprave. Poreznici bi mogli kopirati čitava računala, zahtijevati lozinke i šifre te tražiti podatke od banaka, telekoma i drugih subjekata. Nacrt je u e-savjetovanju do 18. listopada, a predviđa i administrativno rasterećenje kroz ukidanje obrasca OPZ-STAT-1. Kritičari upozoravaju na nejasne granice primjene i izostanak sudskih naloga za najinvazivnije mjere. Zakon se donosi po hitnom postupku i trebao bi stupiti na snagu 1. siječnja 2026. Poslovni

Porezna uprava krajem siječnja će dobiti prva izvješća o prihodima hrvatskih građana na digitalnim platformama izvan EU. U susjednoj Sloveniji već je najavljen lov na one koji izbjegavaju porez. Porezne vlasti u Europskoj uniji, pa samim time i Sloveniji, dobivaju podatke o prihodima ostvarenima na inozemnim platformama poput OnlyFansa. Stoga su svim osobama, koje su tijekom ove i prošlih godina, zarađivali na taj način dali rok do kraja godine da prihode prijave, tako legaliziraju tu svoju djelatnost i, naravno, na zaradu plate adekvatan porez na dohodak. Kazne se kreću između jedne i 26 tisuća eura, uz oduzimanje imovine stečene ilegalnim radom. Premda kod nas malo kasne, to ne znači da se neće provjeravati. Rok za prijavu je kraj siječnja sljedeće godine, a upute za njegovo ispunjavanje dostupne su na stranicama Porezne uprave. Obrazac se predaje digitalnim putem kroz jedinstveni portal Porezne uprave, ePorezna. Ukoliko netko živi od toga, nije mu zgorega otvoriti obrt.

Kako? Povezivanjem porezne uprave s online platformama za kratkoročno iznajmljivanje, zahvaljujući direktivi DAC7, piše Bloomberg Adria. U DAC7 stoji da će “radi sprječavanja porezne prijevare, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, platforme izvještavati o komercijalnim aktivnostima koje uključuju najam nekretnina, osobne usluge, prodaju robe i najam bilo kojeg načina prijevoza”. Sad više nitko neće umači poreznim škarama. Porezna uprava je u 2023. tražila podatke od Bookinga i dobili su manje od 30 tisuća podataka. Zasad se ta direktiva kod nas provodi u ograničenom obujmu, no iduće godine bit će sveobuhvatna, kažu. Poslovni

Broj zaposlenih u obrtima i slobodnim zanimanjima prošle je godine porastao za 9150 ili 4,8 posto, čime je dosegnuo gotovo 200 tisuća. Tijekom prošle godine broj paušalista porastao je sa 66,8 na više od 77,5 tisuća. Njihov udjel u ukupnom broj obveznika po dohocima od samostalne djelatnosti tako je dosegnuo gotovo 55 posto. Taj trend traje već godinama jer je to administrativno jednostavniji i porezno najpovoljniji režim oporezivanja. No, s vremenom su se počeli prepričavati primjeri o otkazivanjima ugovora o radu s poslodavcem i nastavka rada za istog poslodavca, ali u formi paušalnog obrta. U tom kontekstu posebno je istican i rad za strane kompanije. U svakom slučaju Porezna uprava je potkraj 2021. pokrenula pojačan nadzor s ciljem propitivanja obilježja nesamostalnog rada u sferi paušalnih obrta. Poslovni

Novi Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o doprinosima nakon usvajanja Zakona o doprinosima donosi glavni izazov u članku 4. koji regulira olakšicu za mirovinsko osiguranje (MIO I). Ako bruto plaća ne prelazi 1300 eura, država uplaćuje olakšicu umjesto poslodavca. Najveći problem javlja se kod radnika koji rade kod više poslodavaca. Članak 16.b propisuje da svi poslodavci moraju primijeniti umanjenje mjesečne osnovice prema podacima Porezne uprave, ali računovođe izražavaju zabrinutost zbog komplikacija pri prikupljanju točnih informacija od radnika, jer osiguranik koji radi kod više poslodavaca ima dvije opcije dokazivanja svoje bruto plaće. Prva je da osiguranik (radnik) mora dati izjavu o broju poslodavaca za koje radi, bruto plaći i način na koji će se olakšica umanjiti, kako bi mu se mogao utvrditi iznos olakšice. Druga opcija je da računovođe iz svih poduzeća, za koje osiguranik radi, direktno koriste podatke koje dobiju kroz sustav ePorezna, i na taj način utvrđuju iznos olakšice. Ali, poteškoće su dodatno pogoršane jer sustav ePorezna, koji bi trebao omogućiti automatsku razmjenu podataka nije bio u potpunosti funkcionalan. Porezna uprava tvrdi da većina problema sada riješena, ali neki poslodavci i dalje izvještavaju o poteškoćama pri dostavi obrazaca. (Bug)

Ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša za RTL je rekao da se još ne zna je li u Hrvatskoj oboren rekord po potrošnji. Točne brojke trebale bi se znati danas, s obzirom na to da su trgovine u trenutku davanja izjave i dalje bile otvorene. Dosad smo imali finaliziranih 138 milijuna računa kao i prošle godine. Znači, broj je tu negdje, no iznos računa je veći za 14 posto i fiskalizirano je ukupno preko dvije milijarde 163 milijuna eura samo u studenom. Index

“Poreznoj trenutno nedostaje poveznica između pojedinačnog OIB-a i grupe OIB-a, odnosno prihoda i imovine pojedinca i prihoda i imovine obitelji ili kućanstva. Takvi podaci su nam do sada uvijek nekako izmicali”, rekao je Božidar Kutleša, ravnatelj Porezne uprave te naglasio kako dosad nismo imali ni zakonodavni okvir za takvu provjeru. “Sve to obuhvatiti u jednom registru pridonijelo bi proaktivnoj ulozi tijela javne vlasti jer bi iz tog registra tijela državne vlasti i jedinice lokalne samouprave mogle vući podatke koji su im potrebni za njihov djelokrug poslova, a s druge strane administrativno bismo rasteretili stanovništvo koje ne bi moralo pred svakim tijelom donositi dokaze da oni stvarno ostvaruju neko pravo na socijalne ili bilo koje druge naknade’, objasnio je Kutleša. Tportal Demograf Nenad Pokos je skeptičan oko Registra kućanstava i ističe: “Još uvijek nemamo registar koji nam ustvari treba” Tportal