Iako prisilna sterilizacija zvuči kao nešto što pripada nekom davnom vremenu, ona je za neke žene i danas stvarna opasnost. Sterilizacija bez pristanka prvi je put omogućena Zakonom o pobačaju u vrijeme Jugoslavije iz 1979. godine, koji omogućuje skrbnicima osoba s invaliditetom kojima je oduzeta poslovna sposobnost, da donose odluke o njihovoj sterilizaciji. Danas je sljedbenik tog zakona Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece koji je te odredbe zadržao, a mjerodavan za ovo pitanje je i Obiteljski zakon koji isto ovu praksu ne zabranjuje iako ta dva zakona ostaju neusklađena. No, nije poznato koliko se ta praksa provodi. H-alter
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
HAK uveo novu uslugu na broju 1987 – SMS-pomoć na cesti: Korištenje prilagođeno potrebama osoba s invaliditetom
Država je podcijenila broj korisnika inkluzivnog dodatka – očekivala ih je 120 tisuća, a već je pravo priznato za preko 200 tisuća, dok još 120 tisuća ljudi čeka vještačenje. Zbog toga se proračunski rashodi za 2026. povećavaju za 2,1 milijardu eura, a samo Ministarstvo rada potrošit će 1,45 milijardi više. Sustav ne stiže obraditi sve zahtjeve, nedostaje vještaka, a neki centri navodno odbijaju zaprimat nove zahtjeve. HZSR upozorava da se prava temelje na funkcionalnim sposobnostima, a ne dijagnozama – što mnogima još nije jasno, uključujući i službenike. Faktograf
Među njima su osobe s teškoćama u razvoju, hrvatski ratni vojni invalidi i sve osobe koje ostvaruju neko pravo invaliditeta. U većini država svijeta i u Europskoj uniji od 14 do 20 posto stanovnika su osobe s invaliditetom tako da Hrvatska nije drukčija od drugih država. U posljednje tri godine bilježi se porast zaposlenih osoba s invaliditetom. Alarmantna je pojava da djeca s poteškoćama u razvoju iznimno dugo čekaju na termine u zdravstvenim ustanovama te da prođe i više mjeseci do početka prvih terapijskih postupaka. Index
Ukupno 67 timova iz 24 zemlje testiralo je svoje pomoćne tehnologije nakon godina priprema. Natjecatelji su koristili sustave pomoći kao što su proteze za ruke i noge, invalidska kolica i štapovi za slijepe, optimizirani za svakodnevnu upotrebu. Timovi su se natjecali u ukupno osam disciplina. Održana je virtualna utrka s kontrolom misli, biciklistička utrka s električnom stimulacijom mišića te svladavanje prepreka s protetičkim rukama, protetičkim nogama, robotskim egzoskeletima i motoriziranim invalidskim kolicima. Ove su godine po prvi put održane dvije nove discipline: utrka s preprekama za tehnologije koje pomažu slabovidnima i utrka robotskih pomoćnika. Ukupno 6000 gledatelja bilo je uživo na licu mjesta, a još 15.500 ljudi pratilo je natjecanja u regionalnim središtima ili od kuće. Bug
Tko izradi lažnu ispravu ili preinači ispravu s ciljem da se takva isprava uporabi kao prava, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine – stoji u Kaznenom zakonu za djelo krivotvorenja isprave. Osim moralnih pitanja, etike i humanosti, moguće posljedice i kazna zatvora, trebale bi biti dovoljan poticaj da se dva puta promisli prije nego se krivotvori znak pristupačnosti. Neki su se opekli. (Revija HAK)
Predmeti dizajnirani za osobe s tjelesnim poteškoćama koji su postali nezamjenjivi i korisni za širu populaciju:
1. Pisaći stroj/tipkovnica: Izumitelj Pellegrino Turri 1608. stvorio je pisaći stroj kako bi olakšao pisanje za slijepe.
2. Električna četkica za zube: osmišljena kako bi pomogla je osobama s ograničenom pokretljivošću u održavanju oralne higijene.
3. Aplikacije za prepoznavanje govora: Razvijene u 1990-ima, omogućile su ljudima s poteškoćama u pisanju lakši pristup komunikaciji.
4. Fidget spinner: Izvorno namijenjen osobama s autizmom ili ADHD-om, postao je popularan kao sredstvo za smirivanje i koncentraciju.
5. Odrezani rubnjaci: Dizajnirani za korisnike invalidskih kolica, postali su korisni i drugima.
6. Savitljiva slamka za piće: Iako nije izravno namijenjena osobama s invaliditetom, pružila je olakšanje pacijentima u bolnicama.
7. Audio knjige: Razvijene kao alternativa za čitatelje s oštećenjem vida, postale su popularne kod šire populacije zbog praktičnosti.
Ove inovacije ne samo da olakšavaju život osobama s invaliditetom, već su postale neizostavan dio svakodnevnog života za mnoge ljude diljem svijeta. (N1)
Jaslice za djecu do treće godine nema 40 posto seoskih općina, više od četvrtine nema ih ni vrtić za stariju djecu, a djelatnost dadilje – koja bi zamijenila institucionalnu skrb – sufinancira samo 4,9 posto ruralnih općina. Rane intervencije za djecu s teškoćama u razvoju ima tek 23,9 posto ruralnih općina, 62,9 posto ih nema, a u 13,2 posto općina predstavnici i ne znaju postoje li uopće. Dnevni boravak za djecu s teškoćama ima samo 11,2 posto njih. Još je gore odraslim osobama s invaliditetom – za njih dnevni boravak postoji u 5,4 posto općina. Jutarnji…
Lijepo od njih: Apple predložio 13 emojija koji predstavljaju ljude s invaliditetom
7.594 poslodavca u Hrvatskoj na ispunjava zakonsku kvotu o zapošljavanju osoba s invaliditetom za što plaćaju 982 kune naknade po svakoj osobi s invalididetom koju ne zaposle. Ukupno je to u 2017. iznosilo 197 milijuna kuna. S druge strane je 1.226 poslodavaca koji ispunjavaju kvotu, dok 52 premašuju ovu kvotu, a za što su nagrađeni s 491 kuno po svakoj zaposlenoj osobi s invaliditetom. Trenutno je u Hrvatskoj zaposleno 10.500 osoba s invaliditetom, a njih još 7.000 traži posao. Inače, kvota je da tvrtka s 20 zaposlenih mora imati zaposlenu jednu osoba s invaliditetom (ovdje brošura s pravilima [pdf]). Dnevnik.hr