Europska svemirska sonda Rosetta u oblaku oko kometa 67P pronašla je – riječ je o “iznenađujućem otkriću” jer pobija stare teorije o formiranju kometa. Riječ je o prvom pronalasku molekularnog kisika – u obliku u kojem ga udišemo na zemlji – otkad proučavamo i pratimo komete. Mjerenja sonde Europske svemirske agencije otkrivaju da je kisik četvrti u nizu najizdašnijih plinova u tanašnoj i razrijeđenoj atmosferi (koma) kometa; nakon vodenih para, ugljičnog monoksida i dioksida. Guardian, Wired, Scientific American
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Najmanji, ali ključni stanovnici oceana – modrozelene alge Prochlorococcus – mogli bi pretrpjeti pad populacije do 50% u idućih 75 godina zbog porasta temperature mora iznad 27.8 °C, pokazuje istraživanje u Nature Microbiology. Te mikroskopske alge proizvode veliki dio svjetskog kisika i apsorbiraju CO₂, pa njihov nestanak prijeti urušavanjem morskih hranidbenih mreža. Uz toplinski stres, dodatno ih ugrožava zagađenje plastikom. Stručnjaci upozoravaju da bi čak i Jadran uskoro mogao osjetiti posljedice ako se trend zagrijavanja nastavi. Index
I to ne zbog klimatksih promjena, nego zbog postupnog jačanja Sunčeve svjetlosti kako stari. Veća količina zračenja dovest će do zagrijavanja Zemljine površine i promjena u ciklusima ugljika, čija će koncentracija u zraku početi drastično padati. To će imati katastrofalan utjecaj na biljke jer je CO₂ neophodan za fotosintezu. Projekcije su da će tada Zemlja biti potpuno drugačija nego danas. Drugim riječima, uvjeti na našem planetu vratit će se u stanje u kakvom su bili prije 2,5 milijardi godina – prije tzv. velikoga oksidacijskog događaja. Isto tako, prema procjenama svi će kontinenti biti spojeni u jednom, što će dodatno pogoršati klimatske uvjete jer će povećati unutarnje temperature, smanjiti dostupnost vode i pojačati sezonske ekstreme. Studije pokazuju da Zemlja neće “umrijeti” u jednom trenutku, već u nizu faza. Ovo nije tu da nekoga plaši, jer se radi o projekciji daleke budućnosti, već pomaže saznanjima da su klimatski uvjeti kakvima i danas živimo zapravo privremeni i krhki. Index
Za sada, život cvate na našem planetu bogatom kisikom, ali Zemlja nije oduvijek bila takva – a znanstvenici predviđaju da će se u budućnosti atmosfera vratiti u stanje slično onom iz davne prošlosti, s visokim razinama metana i vrlo malo kisika. Ova promjena vjerojatno neće nastupiti još najmanje milijardu godina, ali kada se dogodi, odvijat će se prilično brzo, prema istraživanju objavljenom 2021. godine. Godinama se raspravlja o tome koliko dugo će biosfera Zemlje opstati, na temelju znanstvenih saznanja o postupnom jačanju sjaja Sunca i globalnom geološkom ciklusu ugljika i silikata. Tome doprinosi i kontinuirani pad ugljikovog dioksida u atmosferi, uz globalno zagrijavanje na geološkoj vremenskoj ljestvici. N1
Novo otkriće u mračnim dubinama Tihog oceana dovodi u pitanje znanstveni konsenzus o tome kako se proizvodi kisik te je čak dovelo u pitanje kako je nastao život na Zemlji. Fotosintetski organizmi poput biljaka i algi koriste energiju sunčeve svjetlosti za stvaranje kisika na planetu, ali novi dokazi objavljeni u časopisu Nature Geoscience pokazuju kako se kisik proizvodi i u potpunom mraku, na morskom dnu, 4000 metara ispod površine oceana, tamo gdje svjetlost ne može prodrijeti. Do rezultata su došli istraživanjem učinaka dubokomorskog rudarenja kako bi pronašli alternativni izvor za pronalazak metala potrebnih za izradu baterija. Istraživači su otkrili da čvorovi nose vrlo visok električni naboj, što bi moglo dovesti do cijepanja morske vode na vodik i kisik u procesu elektrolize morske vode. Za nju je potreban samo napon od 1,5 V, kao kod tipične AA baterije. Bug
Znanstvenici su sada shvatili da klimatske promjene istiskuju kisik iz oceana, što prijeti mnogim životinjskim vrstama koje žive u njemu. Posebno su ugrožene vrste kao što su tuna, morski psi i sabljarke, dok meduzama ne smeta. “Nismo znali za povezanost klimatskih promjena i smanjenja razine kisika u oceanima, i to je jako zabrinjavajuće. Ne samo da se smanjivanje kisika učetverostručilo posljednjih 50 godina, nego će se, čak i u najboljim scenarijima, razina kisika i dalje smanjivati u oceanima”, tvrdi Minna Epps iz IUCN-a, konzervacijske organizacije koja je provela studiju. Jutarnji, BBC…
Količina kisika u atmosferi opada, a znanstvenici baš i ne razumiju zašto
Mars je u jednom trenutku u svojoj povijesti imao visoke razine kisika u atmosferi, na razini kakva je bila na Zemlji nakon pojave fotosinteze, pokazuju novi podaci s robotskog rovera Curiosity. Robot je proučavao uzorke stijena i kamenja svojim senzorom ChemCam te otkrio iznimno visoku razinu prisutnosti manganovog oksida – kristala koji nastaje jedino uz prisustvo velikih količina kisika u atmosferi. Pretpostavlja se da je kisik nastao kroz raspadanje molekula vode kada je Mars gubio svoje magnetno polje. Engadget
Žene koriste više kisika za disanje