U emisiji Otvoreno raspravljalo se o kontrastu između manjka učenika i rasta broja zaposlenih u školama. U pet godina učenika je 14.000 manje, a radnika 2.000 više. Područne škole s malim razredima povećavaju troškove, dok su STEM nastavnici i dalje deficitarni. Na sveučilištima je ostalo 15.000 slobodnih mjesta, uglavnom na manjim učilištima, dok Zagreb popunjava 90% kvota. Stručnjaci ističu da reorganizacija, modernizacija programa i motivacija mladih za učiteljska zanimanja, posebno u matematici i prirodoslovlju, ostaju ključni izazovi.HRT, tportal

Poštovanje prema učiteljima postala je prošlost. Svaki treći učitelj u godinu dana barem jednom se susreće s prijetnjom nasiljem, a svaki drugi je pod pritiskom radi ocjene. O sve češćem napadu na učitelje na HTV-u su razgovarali s višom savjetnicom za socijalne pedagoge i preventivne programe i predsjednicom Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja. Sada je društvena klima da dijete mora biti stalno sretno i zadovoljno i dobiti u trenutku sve što želi. Ako je dijete 15 minuta učilo, smatra da je dovoljno da dobije odličan. Miješanje zaista u sve i nepoštivanje autoriteta. Djeca ne poštuju ni svoje roditelje, a oni se ne znaju nositi s tom situacijom pa napadaju vanjskog neprijatelja, a to je škola. Glas Podravine

Uočene manjkavosti u Pravilniku o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja donose promjene u istom nakon dvije godine od uspostavljanja. Tako se odsad stečeno zvanje ne može izgubiti, nego se samo potvrđuje, a želi li se napredovati dalje, morat će se dokazati da se zaslužuje. Zahtjev za napredovanje podnosi odgojno obrazovni djelatnik uz samopotvrđivanje na učiteljskom vijeću te tako napredovanje više ne ovisi o ravnatelju. Procedura se skraćuje sa 76 na 30 dana, a napredovati se može nakon 3 godine, a ne 5 kao dosad. Napredovati će moći i sami ravnatelji, neovisno o godinama staža. HRT

Vojislav Mazzocco odgovara Jurici Pavičiću na tekst “Kako izmjeriti rad nastavnika” i navodi tri problema hrvatskog školstva – neprepoznavanje talenta, prezir prema fizičkim poslovima te odbijanje i same pomisli na ocjenjivanje rada nastavnika. “Jednaka plaća za dobre, loše i izvrsne učitelje je uvredljiva za one koji se trude, a nagrada je onima koji su se prestali truditi kad su u ruke primili tuljac s diplomom”, piše Mazzoco.

U Finskoj je učitelj jedno od najpoželjnijih zanimanja, za jedno upisno mjesto na učiteljskoj akademiji bori se čak 10 učenika, u društvu imaju status poput liječnika i odvjetnika, a plaća jednog profesora iznosi 33.300 kuna (u Hrvatskoj 5.400 kuna). Ni učenicima nije loše – uče kroz zabavu, imaju malo udžbenika, mnogo prakse i korištenja nove tehnologije, a svaki ima svoje računalo. Dnevnik.hr

Proračun Ministarstva obrazovanja za 2018. godinu povećat će se za 400 milijuna kuna, koji će biti namijenjeni povećanju plaća zaposlenika u prosvjeti. Također se pokreće inicijativa nagrađivanja 30 posto većom plaćom učitelje i radnike u školama koji budu zaslužni za povlačenje sredstava iz fondova EU-a, najavila je ministrica Divjak. Poslovni

Nastavnici i učitelji nisu neradnici i ne trebaju im takve ponižavajuće kvalifikacije, ali ideja o reorganizaciji rada škola može se i treba razmotriti – to bi ukratko bile reakcije prosvjetara piše Slobodna na najavu pomoćnika ministra obrazovanja Momira Karina o mogućnosti propisivanja radne obveze nastavnicima i učiteljima boravka u školi od obveznih šest punih sati. Karin je, podsjetimo, najavio mogućnost da se boravak učitelja u školama produži i do 2,5 sata u odnosu na trenutačno stanje.

Interaktivna publikacija za edukatore, učitelje i mlade

Profesori u Osijeku i Splitu dobili su tužbu protiv države oko isplate jubilarne nagrade (država 2013. godine ukinula jubilarnu) i morala im je isplatiti nagradu, dok su profesori u Zagrebu tužbu izgubili pa tamošnjim profesorima država nije morala isplatiti. Sad vise nitko od profesora u Hrvatskoj ne uspijeva dobiti presudu jer se nejednaka sudska praksa pretvorila u odbijajuću, piše Index.