Kretanje je nekad bilo biološka nužnost, a danas zahtijeva svjesnu odluku, ističe prof. Goran Marković. Sjedeći način života smanjio je unutarnju potrebu za pokretom, a kućanski poslovi ili rad u vrtu ne mogu zamijeniti raznovrsnu tjelovježbu. Repetitivni fizički rad često šteti tijelu više nego koristi. Ključ je u kvaliteti i raznolikosti pokreta, a za svakodnevno razgibavanje nisu nužne teretane – već nekoliko minuta jednostavnih vježbi kod kuće može održati zdravlje i ravnotežu. Kod Dr. Becka za HRT

Daleko od toga da istraživanje sugerira kako bismo svi trebali zamijeniti svoje uredske stolce udobnim naslonjačima, naprotiv, njime su istraživači željeli ukazati na to da čak i sasvim male svakodnevne promjene u tjelesnoj aktivnosti rezultiraju velikim poboljšanjem kad je posrijedi zdravlje našega srca i krvožilnog sustava. Pokazalo se da je cjelodnevno sjedenje najštetnije za zdravlje kardiovaskularnog sustava, za indeks tjelesne mase (BMI) i opseg struka, za razinu kolesterola i glikirani hemoglobin (GHB), koji je marker za dijabetes tipa 2. Index

Sjedilačko ponašanje definira se kao “svako ponašanje u budnom stanju karakterizirano potrošnjom energije manjom od ili jednakom 1.5 metaboličkih ekvivalenata (MET)”. Jedan MET definiran je kao 1 kcal po kg težine na sat i otprilike je ekvivalentan potrošnji energije tijekom mirnog sjedenja. Nedostatak tjelesne aktivnosti jedan je od vodećih uzroka smrti u svijetu koje se mogu spriječiti. Istraživanja su utvrdila da ljudi koji mirno sjede više od 4 sata dnevno imaju 40 posto veći rizik za preranu smrt od onih koji sjede manje od 4 sata dnevno. Autori u časopisu Conversation tumače da im je cilj bio pronaći najmanju količinu hodanja koju čovjek treba odraditi kako bi značajno ublažio štetne učinke sjedenja na zdravlje. Zanimljivo je da su čak i kraće i rjeđe šetnje djelovale na krvni tlak. Index

Svi oblici sjedenja nemaju jednako štetan učinak na zdravlje srca – vrijeme koje netko provede sjedeći na kauču kod kuće i gledajući TV povezano je s daleko većim rizikom od razvoja srčanih bolesti od sjedenja na poslu. Znanstvenike koji su došli do ovog otkrića ono je iznenadilo, a nije im baš ni jasno zašto je besposleno sjedenje lošije – možda zato što se s kauča pred TV-om ljudi ustaju rjeđe nego sa stolca na poslu, pored kauča su grickalice i sokovi češće nego na radnom stolu, a i ljudi na kauč zalegnu često nakon obilnog obroka. Medical News Today…

Sjedenje šteti srcu: Kod osoba koje dugo sjede tijekom dana postoji viša razina nezdravog troponina, a u posebno rizičnu skupinu spadaju oni koji na dan sjede u prosjeku više od devet sati; – osim oštećenja srca, povećava se i rizik od razvijanja bolesti poput dijabetesa; vježbanje neće puno pomoći, treba manje sjediti

Stručnjaci tvrde kako bi se garniture za sjedenje trebale izbaciti iz domova jer je ”sjedenje postalo novo pušenje” i šteti tijelu. Savjetuju da se radije sjedne na pod i izmjenjuju pozicije, te usput napravi nekoliko vježbi poput čučnjeva, sklekova i trbušnjaka. Večernji

Sjedenje je bolest novog doba, svi govore o tome koje boleštine koje će nas zgrabiti u starosti uzgajamo sjedeći po osam i više sati dnevno. Ako nas to nije pokrenulo, one taštije među nama možda će pokrenuti činjenica da nas sjedenje postari u prosjeku osam godina. Time

Što jesti ako veći dio dana provodite sjedeći

Zdravstveni problemi kao posljedica neaktivnosti i sjedilačkog života uzrokuju u svijetu troškove u iznosu od 67,5 milijardi dolara (61 milijarda eura) godišnje, pokazuje istraživanje. Oko četiri petine odnosi se na troškove liječenja, a jedna petina na smanjenje produktivnosti oboljelih koji su zaposleni. Slobodna

Znanstvenici s Cambridgea i Norveške škole za sportske znanosti analizirali su podatke o milijun muškaraca i žena te otkrili da svakodnevno sjedenje više od osam sati bez vježbanja može znatno povećati rizik od preuranjene smrti. Srećom, čak i samo sat vremena hodanja ili bicikliranja dnevno može poništiti štetan učinak sjedilačke kulture i sačuvati nas od bolesti srca i raka zbog neaktivnosti. Jutarnji