Daleko od toga da istraživanje sugerira kako bismo svi trebali zamijeniti svoje uredske stolce udobnim naslonjačima, naprotiv, njime su istraživači željeli ukazati na to da čak i sasvim male svakodnevne promjene u tjelesnoj aktivnosti rezultiraju velikim poboljšanjem kad je posrijedi zdravlje našega srca i krvožilnog sustava. Pokazalo se da je cjelodnevno sjedenje najštetnije za zdravlje kardiovaskularnog sustava, za indeks tjelesne mase (BMI) i opseg struka, za razinu kolesterola i glikirani hemoglobin (GHB), koji je marker za dijabetes tipa 2. Index
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Kretanje je nekad bilo biološka nužnost, a danas zahtijeva svjesnu odluku, ističe prof. Goran Marković. Sjedeći način života smanjio je unutarnju potrebu za pokretom, a kućanski poslovi ili rad u vrtu ne mogu zamijeniti raznovrsnu tjelovježbu. Repetitivni fizički rad često šteti tijelu više nego koristi. Ključ je u kvaliteti i raznolikosti pokreta, a za svakodnevno razgibavanje nisu nužne teretane – već nekoliko minuta jednostavnih vježbi kod kuće može održati zdravlje i ravnotežu. Kod Dr. Becka za HRT
Sjedilačko ponašanje definira se kao “svako ponašanje u budnom stanju karakterizirano potrošnjom energije manjom od ili jednakom 1.5 metaboličkih ekvivalenata (MET)”. Jedan MET definiran je kao 1 kcal po kg težine na sat i otprilike je ekvivalentan potrošnji energije tijekom mirnog sjedenja. Nedostatak tjelesne aktivnosti jedan je od vodećih uzroka smrti u svijetu koje se mogu spriječiti. Istraživanja su utvrdila da ljudi koji mirno sjede više od 4 sata dnevno imaju 40 posto veći rizik za preranu smrt od onih koji sjede manje od 4 sata dnevno. Autori u časopisu Conversation tumače da im je cilj bio pronaći najmanju količinu hodanja koju čovjek treba odraditi kako bi značajno ublažio štetne učinke sjedenja na zdravlje. Zanimljivo je da su čak i kraće i rjeđe šetnje djelovale na krvni tlak. Index
Svi oblici sjedenja nemaju jednako štetan učinak na zdravlje srca – vrijeme koje netko provede sjedeći na kauču kod kuće i gledajući TV povezano je s daleko većim rizikom od razvoja srčanih bolesti od sjedenja na poslu. Znanstvenike koji su došli do ovog otkrića ono je iznenadilo, a nije im baš ni jasno zašto je besposleno sjedenje lošije – možda zato što se s kauča pred TV-om ljudi ustaju rjeđe nego sa stolca na poslu, pored kauča su grickalice i sokovi češće nego na radnom stolu, a i ljudi na kauč zalegnu često nakon obilnog obroka. Medical News Today…
Sjedenje šteti srcu: Kod osoba koje dugo sjede tijekom dana postoji viša razina nezdravog troponina, a u posebno rizičnu skupinu spadaju oni koji na dan sjede u prosjeku više od devet sati; – osim oštećenja srca, povećava se i rizik od razvijanja bolesti poput dijabetesa; vježbanje neće puno pomoći, treba manje sjediti
Stručnjaci tvrde kako bi se garniture za sjedenje trebale izbaciti iz domova jer je ”sjedenje postalo novo pušenje” i šteti tijelu. Savjetuju da se radije sjedne na pod i izmjenjuju pozicije, te usput napravi nekoliko vježbi poput čučnjeva, sklekova i trbušnjaka. Večernji
Sjedenje je bolest novog doba, svi govore o tome koje boleštine koje će nas zgrabiti u starosti uzgajamo sjedeći po osam i više sati dnevno. Ako nas to nije pokrenulo, one taštije među nama možda će pokrenuti činjenica da nas sjedenje postari u prosjeku osam godina. Time
Zdravstveni problemi kao posljedica neaktivnosti i sjedilačkog života uzrokuju u svijetu troškove u iznosu od 67,5 milijardi dolara (61 milijarda eura) godišnje, pokazuje istraživanje. Oko četiri petine odnosi se na troškove liječenja, a jedna petina na smanjenje produktivnosti oboljelih koji su zaposleni. Slobodna
Znanstvenici s Cambridgea i Norveške škole za sportske znanosti analizirali su podatke o milijun muškaraca i žena te otkrili da svakodnevno sjedenje više od osam sati bez vježbanja može znatno povećati rizik od preuranjene smrti. Srećom, čak i samo sat vremena hodanja ili bicikliranja dnevno može poništiti štetan učinak sjedilačke kulture i sačuvati nas od bolesti srca i raka zbog neaktivnosti. Jutarnji
Svaki apsekt našeg dana – od naših obroka do posla i zabave, postao je prilagodba s jednom misli na umu – naša udobnost. Dok su naši preci proveli većinu svojih budnih sati krećući se, suvremeni život podrazumijeva provođenje barem polovice budnog dana sjedeći. Kako je tijelo dizajnirano da se kreće i bude aktivno, zbog sjednja, koje je gore od pušenja, pati cijeli organizam. Express