Knjiga Girl on Girl novinarke Sophie Gilbert analizira kako su nakon epidemije AIDS-a osamdesetih novi tradicionalizam i novi voajerizam zajedno oblikovali popularnu kulturu. Iako naizgled suprotstavljeni, oba su trenda žene svela na objekte muškog pogleda. Od Madonne i Spice Girls do reality showova, hip-hopa i Kardashiana, pornografska estetika postupno je postala mainstream, redefinirajući pojmove osnaživanja, izbora i slobode. Gilbert tvrdi da je pornografija “istrenirala” kulturu da žene promatra kao robu, dok su same žene internalizirale objektifikaciju kao oblik moći. Najbolje knjige

Prema riječima ravnatelja HAVC-a Christophera Petera Marcicha, prijedlog kurikuluma temelji se na rezultatima nacionalnog istraživanja koje je ukazalo na jasnu potrebu za integracijom filmske umjetnosti u obrazovni sustav. Jačanje filmske pismenosti, dodaje Marcich, ima dugoročne koristi za razvoj hrvatske kinematografije i publike, a istovremeno povećava interes za domaća filmska ostvarenja. ‘Popularna kultura već bi trebala biti dio nastave – predviđena je, ali nije jasno definirano kako je uvesti’, napomenuo je. Prijedlog su izradili članovi Ekspertne grupe koju čine ugledni filmski i medijski stručnjaci. Uskoro će biti dostupan javnosti na mrežnoj stranici filmskapismenost.hr. tportal

Omiljena poslastica iz Spužva Boba Skockanog, rakburger, je vegetarijansko jelo. Tvrtka Nintendo je prije nego što je postala poznata po igraćim konzolama proizvodila porno igraće karte, a u vlasništvu su bili i bordela. Povijest joj datira unazad 130 godina. Keith Richards prestao je piti prije 7 godina, a pušiti prije pet. McDonald’sov McRib bio je vojni eksperiment, a Zvijezda smrti iz Ratova zvijezda stambenog kapaciteta je zgrade od 14 katova. Malo je poznato da je Michelangelo spaljivao brojne svoje slike, a Forrest Gump, da je stvaran, bio bi svjetski rekorder u trčanju. Najduži svjetski ultramaraton ima 3100 milja, a on je pretrčao 15 tisuća. Index

Isekai, fenomen japanske i korejske pop-kulture, nudi bijeg iz stvarnosti u paralelne svjetove magije, moći i romantičnih osvajanja. Popularnost ovog žanra eksplodirala je, ali uz ovisnost dolazi i prezir – čak i od vlastitih fanova. Kritiziran kao fast food fikcije, često reciklira stereotipe i banalne priče, no istovremeno odražava stresove suvremenog društva. Je li isekai eskapizam za kapitalizmom iscrpljene duše ili samo prežvakavanje istih fantazija? Možda oboje. U svakom slučaju, ako ste se reinkarnirali u prodajni automat, nadamo se da barem primate kartice. Novosti

Kraljica u pop kulturi: Od Sex Pistolsa preko Simpsona do Netflixa

Obožavatelje Supermana, Matrixa, Telefonske govornice i drugih kultnih filmova može tješiti činjenica da će Manhattan zadržati četiri govornice na gornjoj zapadnoj strani, poznate i kao improvizirane svlačionice za novinara Clarka Kenta dok se transformirao u superjunaka. Njih će se očuvati kao povijesne primjerke. Fiksne telefonske govornice počelo se uklanjati s ulica New Yorka početkom 2000-ih u vrijeme širenja upotrebe mobitela, a od 2010. nestajale su još brže nakon početka ere pametnih telefona. U raznim dijelovima grada do danas je uklonjeno 8400 govornica sa 6452 lokacije. Index

Francuski ilustrator pod nazivom Kyesone radi portrete najpoznatijih popkulturnih ikona u klasicističkom stilu Rembrandta, Dürera i drugih majstora. Trenutačno ih na intagramu ima 271. Uđite u muzej.

View this post on Instagram

A post shared by kyès (@kyesone)

Zlatko Gall: Jedan sasvim osobni abecedarij najvažnijih događaja u pop kulturi 1968. godine

Film Valerian i grad tisuću planeta bio je vrlo loš, no vizualno efektan, primjerice scena u kojoj Rihanna glumi vanzemljku koja mijenja oblik – video. Obožavateljica koja je u Louvreu izložila album Lorde također je na listi najčudnijih pop-kulturnih događaja 2017. koju je sastavio The Verge. Tu je i scena doručka s palačinkama iz Twin Peaksa – video.

Od rasprava o blockbusterima poput Wonder Woman i Ghost in the Shell, istupima pop zvijezda poput Beyonce i Taylor Swift, mediokritetnih sportaša poput Colina Kaepernicka, pa sve do kontroverzi oko underground grupa kao što je Death in June, pop kultura i politika se isprepleću u jednu cjelinu u kojoj je iznimno važno držati ‘hegemoniju’. ‘Hegemoniju’ čega? Pa dakako, lijeve i progresivne politike. Pop kultura i dalje ostaje kulturna industrija koja pokušava prodati svoj proizvod, a je li on upakiran u šareni papir na kojem su Tito i Jovanka ili Beyonce je u suštini nebitno jer će taj proizvod vrlo teško ostaviti korijenje za političko organiziranje oko stvarnih društvenih problema, piše H-Alter u zanimljivom članku o politiziranju kulturne konzumacije u domaćim i stranim medijima aktivističke orijentacije.