Novi papa je Amerikanac Robert Francis Prevost. Izabran je u četvrtom krugu glasanja. Index… Doveden je u Vatikan 2023. godine kako bi služio kao moćni voditelj ureda koji provjerava nominacije biskupa iz cijelog svijeta – jedan od najvažnijih poslova u Katoličkoj crkvi. No unatoč toj moći, ranije je bilo nevoljkosti da se izabere američki papa. Index.. Rodom iz Chicaga, živio je u Peruu, čije je državljanstvo stekao 2015. Značajno je da je predsjedao jednom od najrevolucionarnijih reformi koje je Franjo proveo, kada je dodao tri žene glasačkom bloku koji odlučuje koje će biskupske nominacije proslijediti papi. Početkom 2025., Franjo je ponovno pokazao svoje poštovanje imenujući Prevosta na najviši rang kardinala, sugerirajući da će on barem biti Franjin izbor u bilo kojoj budućoj konklavi. N1

Sto trideset i tri kardinala izbornika ulazi u Sikstinsku kapelu i iza zaključanih vrata, potpuno izolirani od vanjskog svijeta, počet će s tajnovitim izborom novog poglavara Rimokatoličke crkve. Kardinal Pietro Parolin predvodio je molitvu tražeći duh razuma, istine i mira, kako bi volju Božju i služili s potpunom predanošću. Slijedi polaganje prisega, prvo zajedničke, a zatim pojedinačne, u kojima kardinali prisežu na potpunu tajnost u vezi s postupkom izbora i obvezuju se da nikome neće dopustiti upletanje u izbor pape. Nakon što se zatvore vrata i izgovore riječi extra omnes, konklava će službeno započeti. Prvo glasanje večeras. Index

Izbor pape nekad je bio pun kaosa: u 3. stoljeću golubica je “izabrala” Fabijana sletjevši mu na glavu, a kasnije su kardinali bili zatvarani bez zahoda, s krovom koji su im ogorčeni Rimljani skinuli da ubrzaju odluku. Spletke, podmićivanja i mučni uvjeti pratili su konklave sve do modernih vremena. Danas kardinali uživaju u hotelu Svete Marte, a papa se bira u roku nekoliko dana — prava revolucija u odnosu na nekadašnje patnje, koje su znale trajati i po nekoliko godina. HRT

U svojim prognozama progresivni politički krugovi, uključujući crkvene, računaju na moć statistike: od 138 kardinala kvalificiranih za izbor novoga pape (koji imaju do osamdeset godina), njih 110 ​imenovao je papa Franjo, uglavnom su iz izvaneuropskih država, pa bi zato automatizmom trebali slijediti njegov put. No, povijest nas uči da su upravo u intenzivnim (geo)političkim vremenima, poput vremena današnjih, iz konklava kao pape izlazili kandidati koji su bili potpuno iznenađenje ili su njihovi pontifikati bili istinski otklon u odnosu na prethodnike. Možda će nakon izbora novoga pape biti ponešto jasnije kamo ide Crkva u sljedećem pontifikatu. Ali samo ponešto. Višnja Starešina za Lider

• Konklava – intrigantni pogled na spletke i dileme kardinala tijekom izbora pape, s odličnim Ralphom Fiennesom.
• Dvojica pape – topla i duhovita priča o odnosu pape Franje i Benedikta XVI., uz vrhunske glumačke izvedbe.
• Mladi papa – kontroverzna serija o hladnom, nepredvidivom i tragičnom fiktivnom papi Piju XIII., s Judeom Lawom.
• Novi papa – nastavak “Mladog pape”, s Johnom Malkovichem kao novim, ekscentričnim papom, još više pitanja o vjeri i moralu.
• Ribareve cipele – hladnoratovska drama o papi Kirilu, bivšem zatvoreniku iz Sibira, u interpretaciji Anthonyja Quinna.
• Agonija i ekstaza – povijesna drama o stvaranju Sikstinske kapele i sukobu Michelangela i pape Julija II.
• Imamo papu – topla i duhovita priča o papi koji doživi paniku nakon izbora i krene na psihoterapiju.

Zrinka Pavlić za tportal

Svi pape dosad – povijest poglavara Katoličke crkve od svetog Petra do danas

Papa je duhovni vođa više od 1,4 milijardi katolika diljem svijeta. Njegova je uloga čuvati i poučavati kršćansku vjeru, tumačiti Evanđelja i osigurati jedinstvo Crkve. Papa je i čelnik Države Vatikanskog Grada, neovisne države okružene Rimom koja je sa svojih 44 hektara najmanja u svijetu. U tom svojstvu papa ima apsolutnu vlast – izvršnu, zakonodavnu i pravosudnu. Piše dokumente poput enciklika ili apostolskih pobudnica, a time određuje doktrinarna i moralna pitanja, usmjerava vjernike i reformira Crkvu. Papa ima zadnju riječ u imenovanju biskupa u biskupijama diljem svijeta, kojih je otprilike tri tisuće. Papa imenuje i kardinale, a oni mlađi od 80 godina biraju njegova nasljednika. Njegova riječ je zadnja i u imenovanju blaženika i svetaca. On može i sazivati sinode – skupove laika i vjerskih vođa, kako bi se razgovaralo o određenim temama. Index

Konklava je politički događaj u najboljem smislu te riječi – promišljena, čak i molitvena rasprava o budućnosti zajednice. Kardinali su u tom razdoblju izolirani od svijeta, zabranjeno im je komunicirati s bilo kim izvan procesa, primati poruke ili pratiti medijske izvještaje. Pravo glasa imaju samo kardinali mlađi od 80 godina, koji svoje glasove daju u Sikstinskoj kapeli pišući ime na papirić. Glasanje se ponavlja sve dok jedan kandidat ne osvoji dvotrećinsku većinu. Okupljeni vjernici na Trgu svetog Petra obaviješteni su o izboru pape kada iz dimnjaka Sikstinske kapele izađe bijeli dim.

Nedavno je izašao i film Konklava koji nastoji taj proces prikazati što realističnije. No, naišao je na kritike same Crkve u prikazima samih kardinala koji se bore za vlast, poput političara (Index). U izbor novog pape ne ide se prije nego što prođe 14 dana nakon smrti, a najkasnije 20 dana. Konklava može završiti za nekoliko sati, ali može potrajati tjednima, mjesecima, pa čak i godinama. Najduža je trajala čak dvije godine, kada je 1268. godine izabran papa Grgur X. No, danas to ide puno brže. Franjo je 2013. izabran nakon nešto više od 26 sati i pet krugova glasanja. DW

Fićo-papamobil bi na aukciji mogao postići cijenu i do 100.000 dolara

Susret je povijestan: prvi između nekoga katoličkog pape i nekoga šijitskog ajatollaha… Među šijitima je veliki ajatollah vjerski, duhovni, društveni i politički autoritet. Al-Sistaniju je snaga u školi svetoga grada Najafa, koja je u nesuglasju sa školom u svetom gradu Qomu u Iranu, odakle državom ravna veliki ajatollah Ali Hosseini Hamenei, kao i Ruhollah Mussawi Homejni prije njega. Stoga je jasno zašto je Najaf morao biti jedna etapa Franina pohoda jer je nastojao pohoditi sve vodeće snage u multifacetnom Iraku. Piše Inoslav Bešker za Jutarnji list