Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić potvrdio je da su pregovori s HDZ-om o izboru sudaca Ustavnog suda privremeno zamrznuti, zbog, kako tvrdi, kršenja Ustava oko organizacije dočeka rukometaša. Ipak, ublažio je raniju najavu potpunog prekida razgovora. Analitičar Jaroslav Pecnik ocjenjuje da je riječ o kratkotrajnoj „pedagoškoj mjeri“ jer će se pregovori nužno nastaviti. U političkom sukobu profitiraju Plenković i Tomašević, dok SDP zasad ostaje između. N1

Stvar je prilično matematički jasna. Ankete već dulje vremena govore o relativnoj stabilnosti političkih stranaka. Uzmimo onu zadnju, Crobarometra. Prvi je HDZ s nešto ispod 29%, standardni rejting HDZ-a. Oni mogu pasti do 25%, dok je SDP na 21 % i neće pasti puno niže jer imaju stabilnu glasačku jezgru. Gdje je problem s HDZ-om? Kao prvo, već je na vlasti tri mandata. Treći mandat možete u demokraciji ostvariti tek ako je politički suparnik jako nesposoban, a četvrti gotovo nikako. HDZ jednostavno mora imati desnog partnera jer im je izborni zenit nešto preko 30%. Pitanje je naravno, gdje ga uopće naći, iako i sami skreću udesno – ne iz uvjerenja, već iz nužde, nema desničarske jake nacionalne stranke. Goran Vojković za Index.

Tako je jedan pjevač politički zasjenio sve političare koji su svojim djelovanjem i izjavama obilježavali hrvatsku politiku proteklih godina. Ali je i pripomogao zagrebačkom gradonačelniku da se u jednom dijelu te iste politike afirmira kao zasebni lider. U zemlji u kojoj odjeci Drugoga svjetskog rata diktiraju političke procese, a koncerti dominiraju nad učincima pojedinih javnih politika, teško može biti napretka. U sjenu je pala i Milanovićeva pobjeda na predsjedničkim izborima, kao i rezultati lokalnih izbora na kojima je HDZ trijumfirao u većini općina, gradova i županija unatoč nizu afera, a najjača oporbena stranka SDP potvrdila da ni dalje nema koliko-toliko suvislo vodstvo, program i način komuniciranja. Boško Picula se za tportal osvrnuo i na geopolitička zbivanja u svijetu. S Piculom stav dijeli i analitičar Trogrlić za N1.

Čak i kad bi referendumskim putem uspjeli smijeniti Tomaševića, Kavur i društvo ne bi se pretjerano usrećili, jer bi gradom do idućih redovnih izbora upravljao Vladin povjerenik. Zato je tu popularniji, brži, institucionalni način smjene – pad proračuna. Ako Gradska skupština Zagreba ne donese proračun do zakonskog roka (obično uoči kraja godine) ili proračun padne dvaput zaredom, hrvatska vlada dužna je raspustiti Gradsku skupštinu i raspisati nove izbore za skupštinu i gradonačelnika. Čak ni ovo se u Zagrebu nikad nije dogodilo, iako je Milan Bandić u nekoliko navrata bio opasno blizu te situacije, no uvijek bi nekako istrgovao s pobunjenim zastupnicima i riješio problem… Bojan Stilin za tportal

Grad Zagreb pokreće javnu nabavu za interdisciplinarnu analizu sustava mjesne samouprave, vrijednu 100 tisuća eura, kako bi dobio smjernice za moguću reformu. Analiza će procijeniti dvorazinsku strukturu, ovlasti, financiranje i stvarnu participaciju građana. Iako su stranke Možemo! i ranije Zagreb je naš! godinama kritizirale centralizaciju i obećavale jačanje lokalnih ovlasti, u prvom mandatu nisu proveli ključne promjene statuta. Najavljena analiza sugerira da vlast još nema jasan stav treba li zadržati i mjesne odbore i gradske četvrti – ili pronaći „stručno“ pokriće za već donesenu odluku. H-alter

Dok naša antifašistička ekipa nastavlja sjediti u istom parlamentu u kojemu se u najmanju ruku ZDS tolerira, a njihovi partneri pokušavaju internalizacijom domoljublja zaraditi jeftine političke poene, front se pomiče u drugu stranu. Nakon što je famozni ZDS doživio revitalizaciju, a Jure i Boban u najmanju ruku toleranciju, evo gradonačelnika s najavom da kreće „dogovarati s Gradskom skupštinom oko pravila koja će vrijediti za sve izvođače i organizatore. Ima, pak, na strani desnice i konzervativaca dovoljno onih koji bi se veselili političkoj propasti vladajuće gradske koalicije kudikamo više. Zato gradonačelnika uporno tjeraju da se, osim i komunalnim pitanjima bavi i ideološkima problemima. Dobro su organizirani, s boljim pristupom resursima i vjernijom bazom podržavatelja ujedinjenom oko zajedničkih ciljeva. Imaju i dosljedne predstavnike i podršku na svim granama političke vlasti. Plenković je napokon dobio priliku stjerati slabijeg protivnika u kut, a dok se Tomašević s pravom žali na nepostupanje policije u vezi kažnjavanja uzvikivanja ustaškog pozdrava, sva se krivnja svaljuje na Grad. Alen Mikec za H-alter.

Ishod ovogodišnjih lokalnih izbora nije označio samo završetak intenzivnoga superizbornog niza u Hrvatskoj, nego je i (re)konfigurirao odnose političkih snaga u zemlji. Njih i dalje predvode isti akteri kao i u prethodnom izbornom ciklusu, pri čemu su najzvučnije izjave dali Zoran Milanović i Tomislav Tomašević, one o svojim zadnjim mandatima na aktualnim položajima. Hoće li zemlja i njezin glavni grad krajem desetljeća imati nove čelne ljude? Tomašević, potpuno drukčijega političkog i osobnog profila, ima isti limit kao i Bandić: i dalje se ne uspijeva nametnuti kao političar nacionalnog utjecaja. Plenković, koji je premlad za političku mirovinu, će ili četvrti put voditi svoju stranku na parlamentarnim izborima te nastojati i dalje biti premijer ili ga čeka odlazak s te dužnosti, ako ne u oporbu, onda u neke od europskih institucija, gdje bi ga željeli vidjeti i mnogi iz HDZ-a. Boško Picula za tportal

Rasprava o ajngemahtecu potom se prelila na društvene mreže, u tiskane medije, internetske portale i druge TV kuće. Znate li što je ajngemahtec bilo je pitanje koje nije silazilo s novinarskih usta. Ono je bilo kriterij razlikovanja purgerskog i nepurgerskog, autentičnog i dotepenečkog, politički poželjnog i politički neželjenog. Mora li domorodac biti dobar gradonačelnik, je li dotepenac nužno loš? Mi smo imali nesreću s Bandićem, ali ne zato što je bio dotepenac, nego zato što je bio kriminogen. Ljubljana je s dotepencem Zoranom Jankovićem postala bombonijera. Kako god bilo, Sabina Tandara Knezović postavila je pitanje na koje su svi tražili odgovor, neki su ga i našli, dok ćemo se na odgovor “što s džunglom na asfaltu” načekati. Boris Rašeta se osvrnuo i na druge stvari koje su se mogle pogledati na televiziji, za Novosti.

Goran Vojković smatra da je Puljak, znanstvenik s više citata na Google Scholar nego što će HDZ imati afera, bio osoba koja je mogla zaista promijeniti Split, ali i proširiti se na nacionalnu razinu kao stvarna oporba HDZ-u da nije imao jedan problem – posvađao se sa svima (Sličnog je stava i Petranović za tportal). Puljak je pogriješio fokusirajući se na SDP-ovog kandidata Davora Matijevića u prvom krugu, smatra Jaroslav Pecnik za N1. Split tako ostaje grad čiji gradonačelnici ne dožive više od jednog mandata.

Novi gradonačelnik Tomislav Šuta Puljkovim povlačenjem imat će manje problema nego Peđa Grbin u Puli ili Pavliček u Vukovaru. U potonjem su birači više kaznili Penavu nego birali Pavličeka koji je i bio dogradonačelnik. Glasovi Selak Raspudić, kojih nije malo, više su rezultat nezadovoljstva Tomaševićem. Njezina retorika u kampanji je pokazala kako nije dorasla jednoj takvoj funkciji. A kad se podvuče crta ispod rezultata lokalnih izbora, HDZ se pokazao uvjerljivim pobjednikom koji, zadržavši Osijek i Zadar te osvojivši Split, sada drži vlast u tri od pet najvećih gradova. tportal

U prvom sučeljavanju za zagrebačkog gradonačelnika na Novoj TV, Tomislav Tomašević i Marija Selak Raspudić razmijenili su optužbe oko “mutnih likova” iz podzemlja, GUP-a, otpada i infrastrukture. Selak Raspudić kritizira “epohalne” spremnike i najavljuje ukidanje plavih vrećica, dok Tomašević brani postignuća i tvrdi da lobiji žele preuzeti grad. Raspravljali su i o apartmanizaciji centra, Thompsonovu koncertu te o tome treba li Milan Bandić dobiti ulicu koja bi se nazvala po njemu. Napeto, osobno i uz puno podbadanja – baš kako Zagrepčani vole. Index