Model 3, koji bi se trebao početi isporučivati krajem 2017., po cijeni od 35.000 dolara u osnovnoj verziji, može prijeći 345 kilometara između dva punjenja, a u šest sekundi postići ubrzanje od 97 kilometara na sat.
No Model 3 donosi i promjenu paradigme za kalifornijsku tvrtku Tesla Motors koja je uspjela u 2015. godini uvjeriti 50.000 ljudi da kupe Model S i “crossovers” Model X po cijeni višoj od 70.000 dolara.
Musk je obznanio da da mu je cilj proizvoditi 500.000 vozila na godinu do 2020.
“Tesla treba prijeći na višu razinu kako bi postigao uspjeh u idućem desetljeću.Tesla tek treba “zadobiti povjerenje potrošača i ulagača”, a za to je potrebno da Model 3 bude isporučivan na vrijeme”, upozorava Stephanie Brinley, stručnjakinja za tržište automobila i podsjeća da Tesla u prošlosti baš i nije poštivao rokove.
Model X, komercijaliziran krajem 205., isporučivan je s velikim zakašnjenjima.
“On neće moći proizvoditi na samo jednom mjestu u svijetu, trebat će uspostaviti mrežu dobavljača i suočiti se s izazovima koje su drugi konstruktori automobila savladavali desetljećima”, kaže stručnjak Jean-François Belorgey.
Tvrtka Tesla nije još ostvarila profit, za to će trebati čekati četiri godine, kaže Musk, a dionica Tesle narasla je u petak za 3,40 posto na Wall Streetu.
Tradicionalni konstruktori neće Muskov uspjeh promatrati prekriženih ruku, pa tako General Motors priprema Chevrolet Bolt, koji bi se trebao po istoj cijeni naći na tržištu godinu dana prije Modela 3.
Ni njemački proizvođači ne žele Tesli prepustiti monopol pa su Audi, BMW i Mercedes obećali početi komercijalizirati krajem desetljeća modele koji nimalo ne onečišćuju okoliš.
Renault i Nissan, koji se hvale da zajedno drže polovicu svjetskog tržišta električnih vozila, pripremaju budući model Leaf.
Sniženje cijene baterija na čemu Musk radi s tvornicom “Gigafactory” bit će preduvjet da se tržište pokrene na svjetskoj razini.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Nedavno spajanje kompanija SpaceX i xAI – financijski spektakl koji su dežurni krugovi navijača pozdravili ovacijama – mnogi su dočekali s uzdahom olakšanja. Dok Elon Musk nastavlja da se bogati, nama ostaje da zurimo u veliki problem modernog kapitalizma, u spremnost tržišta da investira u vlastite zablude… piše Yanis Varoufakis, prenosi ga Peščanik: on kritizira financijsku logiku iza spajanja kompanija SpaceX i xAI, tvrdeći da se tržišna vrijednost često umjetno napuhuje. Objašnjava kako Elon Musk i financijski krugovi koriste optimistične projekcije, visoke K/E koeficijente i financijski inženjering kako bi povećali vrijednost kompanija. Takve procjene podsjećaju na ranija neuspješna spajanja poput AOL–Time Warner i Daimler–Chrysler. Posebno se kritizira praksa otkupa vlastitih dionica, koja umjetno podiže cijenu dionica umjesto da se novac ulaže u razvoj. Zaključak je da tržište često investira u vlastite iluzije, što koristi financijskim elitama, dok rizik snose obični investitori.
Izgradnja podatkovnih centara na Zemlji sve je teža zbog birokracije i manjka energije, pa Elon Musk i startupi poput Starclouda planiraju seobu AI procesora u svemir. Iako se ideja činila nerealnom, ključni faktori — pad cijena lansiranja (zahvaljujući raketi Starship) i novi sustavi hlađenja — drastično mijenjaju računicu. Analize pokazuju da bi orbitalni centri uskoro mogli biti isplativiji od zemaljskih zbog stalne solarne energije i manje potrebe za skupom infrastrukturom. Testiranja s čipovima u orbiti već traju, a iduće godine mogle bi potvrditi jesu li zvijezde doista novi dom umjetne inteligencije. Jutarnji prenosi The Economist
Nobelovac Giorgio Parisi upozorava da umjetna inteligencija donosi strukturnu promjenu usporedivu s poljoprivrednom revolucijom: produktivnost će rasti, a potreba za punim radnim vremenom padati. Slične vizije iznose Elon Musk i Bill Gates, predviđajući svijet u kojem rad postaje opcionalan, a slobodno vrijeme dominantno. Problem je što društvo i dalje funkcionira kroz plaću i radne sate. Ključ opstanka, tvrde stručnjaci, bit će razvoj znatiželje, financijska sigurnosna mreža i snažne zajednice – jer najveći izazov možda neće biti manjak posla, nego manjak smisla. Flomenhaft Gallery
Karlo Jurak za Ekonomski lab analizira kako četvorica popularnih suvremenih mislilaca, odnosno utjecajnih biznismena – Harari, Peterson, Musk i Thiel – predlažu različite postliberalne transformacije bez izravnog suočavanja s liberalizmom kao ideologijom. Harari nudi humanističko-egalitarni tehno-oprez, Peterson individualnu odgovornost i moralni konzervativizam, Musk tehno-entuzijastični individualizam, a Thiel radikalni transhumanistički individualizam. Iako svi žele „spasiti“ liberalizam, njihovi pristupi su parcijalni i fragmentarni te ne daju cjelovite odgovore na ključne probleme liberalnog poretka.
Elon Musk pokrenuo je Grokipediju, AI-enciklopediju temeljenu na njegovom chatbotu Groku, kao odgovor na navodnu „pristranost“ Wikipedije. Platforma već ima oko 900.000 članaka, ali se oslanja na Wikipediju i zasad nema jasne uredničke procese ni transparentnost. Stručnjaci upozoravaju na pristranost, nedostatak ljudskog nadzora i rizično označavanje sadržaja kao „provjerenog od Groka“, iako je Grok ranije širio dezinformacije. Grokipedija daje prednost nekonvencionalnim izvorima, preskače neugodne činjenice i zasad ne nudi širinu ni pouzdanost Wikipedije, unatoč Muskovim tvrdnjama. DW
Otvoreni sukobi lidera poput Elona Muska i Sama Altmana postali su nova norma u tehnološkom svijetu. Iako takve javne prepirke mogu povećati vidljivost i ojačati imidž beskompromisnog vođe, stručnjaci upozoravaju da većini direktora takvo ponašanje može ozbiljno naštetiti reputaciji i vrijednosti tvrtke. Studije pokazuju da se agresivni stil vodstva cijeni u natjecateljskim, ali ne i suradničkim okruženjima. I dok “tech-bro” prepucavanja mogu kontrolirati narativ, većini šefova društvene mreže ostaju – opasan alat. Poslovni
Ovaj potez nije iznenađenje s obzirom na to da je Musk već dugo u sukobu s Wikipedijom, koju je u više navrata optužio za “woke” pristranost i čak pozivao na obustavu njezina financiranja, koje se temelji na donacijama korisnika. Za izgradnju Grokipedije, Musk planira koristiti Grok, chatbot koji je razvio njegov startup xAI kao alternativu popularnom ChatGPT-u. Tvrdi kako Grok može provjeriti što je istinitno ili lažno napisano na Wikipedijinim stranicama. Ipak, valja podsjetiti kako je i sam Grok u prošlosti imao problema, uključujući kontroverzne izjave poput hvaljenja Hitlera. Index
U znanstvenofantastičnoj knjizi The Mars Project Wernhera von Brauna iz 1952. spominje se da će ljude u kolonizaciji Marsa voditi osoba nazvana “Elon”. Premda se činilo kao proročanstvo o Musku, kasnije je pojašnjeno da “Elon” u originalnom njemačkom tekstu označava titulu, nešto poput predsjednika kolonije, a ne osobno ime. Ipak, slučajna podudarnost s Muskovim imenom i njegovim ambicijama osvajanja Marsa izazvala je golemu pažnju – osobito nakon što je i sam Musk reagirao na društvenim mrežama riječima: “Destiny, destiny, no escaping that for me.” IE
Elon Musk je u svoj AI chatbot Grok uveo “spicy mode” koji omogućuje generiranje seksualiziranih i ponekad eksplicitnih prikaza žena, uključujući deepfakeove slavnih poput Taylor Swift. Za razliku od drugih platformi, Grok nema stroge filtre za NSFW sadržaj, što je izazvalo kritike i pozive na regulaciju. Musk potez brani slobodom izražavanja, dok kritičari tvrde da se udaljava od ozbiljnih tehnoloških projekata. Platforma X tako postaje prostor normalizacije AI-erotike, dok Musk koristi kontroverzu za viralnu promociju. Igor Berecki za Bug