Gradske vlasti u njemačkom Reutlingenu opremile su kamione za odvoz smeća kamerama i senzorima koje pokreće umjetna inteligencija, kako bi prepoznale predmete poput plastike ili baterija u kantama za organski otpad. Sustav bilježi fotografije, prikazuje oznake — zelene za ispravno, žute za neispravno — i u slučaju grubih kršenja, kanta se ne prazni, a kućanstvo dobiva dodatnu naplatu ili kaznu od 105 eura. U prvoj fazi udio kontaminiranih kanti pao je s 21% na oko 3%. Index / Welt (Google prijevod)

Od telefona i kartica do infrastrukture, sve postaje „smart“. Povezivost, učinkovitost, interaktivnost i otpornost ključni su elementi. Gradovi s pametnim mrežama, senzorima i brojilima omogućuju automatizaciju, prediktivno održavanje i uštedu energije. Iako Hrvatska dobro stoji u integraciji obnovljivih izvora, kasni u obnovi zgrada i razvoju punionica. Digitalizacija i mikro mreže nude rješenja, ali sve to košta. Povrat na investiciju je veći za one s velikom potrošnjom – ili velikim ambicijama. Zaključak? Pamet ne dolazi sama, ali dolazi s Wi-Fi-em. Zgradonačelnik razgovarao s direktorom sektora pametnih gradova i mikro mreža u Končaru, Branimirom Štekom.

Suvremeni pametni gradovi, osim tehnoloških rješenja za promet i energiju, sve više pokazuju brigu za ranjive skupine, posebno beskućnike. Primjeri iz Genta, San Francisca i San Antonija (2024.) nude modele trajnog smještaja i podrške. Hrvatska, s Pulom kao pozitivnim primjerom “Housing First” modela, tek treba sveobuhvatnu strategiju. Upravitelji zgrada i suvlasnici također mogu doprinijeti prepoznavanjem potreba i suradnjom s lokalnim službama, jer istinski pametan grad gradi se brigom za svakog pojedinca. Zgradonačelnik

Prema deset dimenzija – ljudski kapital, socijalna kohezija, ekonomija, upravljanje, životna sredina, mobilnost i promet, urbano planiranje, međunarodna uspješnost i tehnologija – New York je prvi na listi pametnih gradova na ljestvici IESE Cities in Motion. Slijede London pa Pariz. Na listi je sve skupa 174 grada u 80 zemalja, a Zagreb je 97 (ovdje karta svijeta sa svim gradovima).

Glavni grad Austrije nije već devet godina za redom samo grad s najboljom kvalitetom života, nego prema studiji i istraživanju Smart City Strategy Indexu i “najpametniji” grad na svijetu. Ovdje je malo opširniji PDF dokument, pismo sa preporukama za Bandića i sve one koji bi trebali graditi “smart” strategije svojih gradova. Press release, via Bug

“Pametni gradovi prva su nova industrija 21. stoljeća: do 2040. godine više od 40 tisuća milijardi dolara investirat će se u pametne gradove, a tržište pametnih usluga do 2020. godine vrijedit će 1.500 milijardi dolara”, glavna je to poruka s Liderove konferencije Smart cities – pametnim rješenjima do održivog ograda. “2050. godine čak 70 posto svjetske populacije živjet će u gradovima te oni moraju biti održivi i samodostatni i pružati kvalitetan život svim svojim građanima, a to znači pametnu infrastrukturu i održivo korištenje resursa u svom urbanom okruženju”, poručio je Michael A. Lange, predstavnik njemačke Zaklade Konrad Adenauer. T-Portal

Ovaj švicarski grad najodrživiji je na svijetu

Busan je drugi najveći grad u Južnoj Koreji s oko 3,6 milijuna stanovnika (!) i prvi pametni grad u Koreji utemeljen na internetu stvari – tehnologiji s pametnim rješenjima u područjima logistike, transporta i turizma: od pametne ulične rasvjete koja štedi energiju, pametnog parkinga povezanog sa sustavom informiranja u stvarnom vremenu do rješenja poput pametnog pješačkog prijelaza koji upozorava na nadolazeće pješake. To nisu ideje, već primjeri iz prakse, a najveća je razlika između europskih i azijskih pametnih gradova poput Busana količina investicija koje dobivaju, kaže Bizit.