“U rekomunalizaciji kao trendu najzanimljivije je upravo što se pitanje upravljanja vodom postavlja prije svega kao političko pitanje. Drugim riječima – u prvi plan se više ne stavlja ekonomski uspjeh nego pristup vodi kao resursu, kvaliteta tog resursa, suradnja s drugim subjektima u javnom sektoru, poštivanje radničkih prava itd. Smatramo da je upravo u ovome ključna razlika između upravljanja javnim uslugama i dobrima s jedne strane i profitnog biznisa s druge – pružanje javnih usluga ne obavlja se radi profita niti profit smije biti mjerilo njegovog uspjeha. Voda je javno dobro, a ne roba”, kaže Enes Čerimagić iz Zelene akcije u intervjuu za novi časopis RAD. Forum
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Iako je hidratacija ključna, pijenje veće količine vode odmah nakon obroka (ili tijekom) može biti kontraproduktivno. Ono može usporiti razgradnju hrane jer razrjeđuje želudačne sokove. Kako biste izbjegli nadutost i osjećaj težine, nutricionisti savjetuju pauzu od 20 do 30 minuta. To omogućuje tijelu da nesmetano započne probavni proces. Ipak, osobe s posebnim zdravstvenim stanjima trebaju slijediti upute liječnika, jer je u nekim slučajevima pijenje uz obrok nužno. Klik
Osmotska energija koristi prirodni proces osmoze na ušćima rijeka ili otpadnoj slanoj vodi iz desalinizacije za proizvodnju električne energije. U Japanu (Fukuoka) već radi postrojenje od 110 kW koje napaja vlastito postrojenje za desalinizaciju. Francuska tvrtka Sweetch Energy gradi pilot-projekt na delti Rhône s inovativnim ionskim membranama od nanocijevi na bazi drveta, a cilja na buduće postrojenje od 500 MW. Tehnologija obećava jeftinu, stalnu (24/7) obnovljivu energiju bez emisija i neovisnu o vremenskim uvjetima. Jutarnji
Dok milijarde ljudi nemaju pristup pitkoj vodi, znanstvenici razvijaju nove tehnologije koje hvataju vlagu iz zraka. Od mreža Inka do modernih hidrogela i metalno-organskih struktura, cilj je dobiti što više vode uz što manju potrošnju energije. Najnoviji prototipi već daju litre vode dnevno, a istraživanja obećavaju stotine litara po kilogramu materijala. Ako cijena padne ispod desalinizacije, ove tehnologije mogle bi osigurati jeftinu, čistu vodu i u najsušim dijelovima svijeta. Milorad Milun za Novosti
Međimurci uživaju u jednoj od najkvalitetnijih voda u Hrvatskoj, crpljenoj iz podzemlja Drave i Mure bez potrebe za dodatnom obradom. Sustav vodoopskrbe je digitaliziran, kvarovi se brzo otklanjaju, a voda se tek preventivno dezinficira plinovitim klorom. Zahvaljujući vodotornjevima i solarnim elektranama, sustav je otporan na suše i energetski učinkovit. Nema potrebe za filterima – voda je bogata mineralima korisnima za zdravlje. Dok, recimo Karlovčani još uvijek muku muče sa zamućenom vodom iz slavina i učestalim puknućima cijevi… HRT
Genius
demilked.original
https://t.co/fajWGbecCu— Science girl (@gunsnrosesgirl3) August 24, 2025
Studija Sveučilišta Liverpool John Moores pokazala je da ljudi koji piju manje od 1,5 l vode dnevno imaju jaču hormonalnu reakciju na stres od onih koji unose preporučene količine. U stresnom testu, iako su obje skupine imale slične fizičke i psihološke simptome tjeskobe, slabije hidrirani ispitanici pokazali su znatno višu razinu kortizola, glavnog hormona stresa. Povišeni kortizol dugoročno povećava rizik od srčanih bolesti, dijabetesa i depresije, pa znanstvenici preporučuju redovitu hidrataciju kao jednostavnu zaštitu zdravlja. Index
Zemlje poput Malte, Izraela i Španjolske već desetljećima desaliniziraju morsku vodu zbog nestašice oborina i rasta potrošnje. I Njemačka sve više razmatra ovu opciju, posebno zbog boćatog (mješavina slatkog i slanog mora) Baltičkog mora i obnovljivih izvora. No, visoki energetski troškovi i otpadna solanka i dalje su veliki problemi. Nove tehnologije, uključujući “superapsorbere” iz pelena, nude energetski učinkovitije alternative. Dok pitka voda iz mora zvuči kao rješenje, trenutačno je to još uvijek – skupa kap u moru. DW
Ako ste pomislili da će ova kiša što je pala neki dan učiniti neko čudo za stabla i ostalo bilje u javnom prostoru nakon mjesec dana suše, prevarili ste se. Ako je tlo zbijeno, suho, bez dovoljno organske tvari (čitaj: boja čokolade) i žive mikrobiologije (koja u površinskom sloju ne preživljava baš dobro na temperaturama većim od 40 C, koliko se tlo može zagrijati, i bez vode), sve što je palo će većinom ispariti ili otići nizvodno (pritom i erodirati površinski sloj). Ovaj video dr. Roba Thompsona s Odjela za meteorologiju Sveučilišta u Readingu pokazuje koliko sporo voda prodire u doista suho tlo, demonstrirajući kako iznenadna obilna kiša nakon suše može dovesti do poplava. Facebook
Uoči konferencije o ledenjacima u Tadžikistanu, urušavanje švicarskog glečera pokrenulo je lavinu stijena i prašine, dramatično ilustrirajući posljedice klimatskih promjena. Znanstvenici upozoravaju da se ledenjaci tope dvostruko brže nego prije 20 godina, a gubitak leda u Švicarskoj od 2022. do 2023. jednak je onome iz trideset godina. Dvije milijarde ljudi ovise o vodi iz glečera. U Andama, glečerska jezera prijete poplavama, a pokušaji da se pravno odgovornost pripiše velikim zagađivačima poput RWE-a za sada ne prolaze na sudovima. DW
Otpad iz industrije, kanalizacije, poljoprivrede i svakodnevnih navika završava u rijekama, jezerima i podzemnim izvorima, ugrožavajući ekosustave i zdravlje ljudi. Čak 2,4 milijarde ljudi nema pristup sigurnoj vodoopskrbi, a degradacija slatkovodnih sustava ubrzano smanjuje biološku raznolikost. Iako problem djeluje golem, svatko može pomoći – smanjenjem plastike, pravilnim odlaganjem otpada i brigom o okolišu. Jer bez vode, ni ljubav ne pomaže. Green