Vozači često automobil doživljavaju kao produžetak osobnog prostora, pa ih pješaci koji sporije prelaze cestu mogu frustrirati. Dodatno, izoliranost u vozilu smanjuje društvene kočnice i pojačava oštrije reakcije. S druge strane, pješaci su najranjiviji sudionici u prometu jer nemaju fizičku zaštitu. Sukob pojačavaju i percepcija nepredvidivosti pješaka te osjećaj pravne neravnoteže. U osnovi, riječ je o sudaru dvaju ritmova – brzine automobila i sporijeg tempa pješačkog kretanja. tportal

Nestrpljivost, agresivna vožnja i kršenje pravila često proizlaze iz stresa, užurbanosti i općeg nepovjerenja u institucije, dok primjeri solidarnosti na cesti pokazuju da kolektivni duh ipak postoji. Psihologinja Ljiljana Mikuš za Reviju HAK ističe važnost psihosocijalnih čimbenika u oblikovanju vozačkog ponašanja, uz fizičku infrastrukturu i zakone. Kulturni obrasci, socioekonomski status i uređenost javnih prostora značajno utječu na ponašanje u prometu. Dugoročne promjene moguće su jedino kroz odgoj, obrazovanje i jačanje društvene odgovornosti. Vožnja nije samo tehnički čin, već odraz odnosa prema pravilima, drugim ljudima i društvu u cjelini.

Ludo brza vožnja, slalomi kroz grad, pretjecanje s desne strane, jurnjava kroz crveno, prekršaj do prekršaja.. ako se snimi, objavljuje, dijeli, lajka i zatim objavi na društvenim mrežama moglo bi biti podložno kaznama. Općinski prekršajni sud u Zagrebu Pp-12494/2022-16 jedno takvo postupanje objavljeno na Instagram profilu valorizirao je s izricanjem kazne zatvora od 60 dana i primjenom uvjetne osude. Riječ je o kazni izrečenoj vozaču koji je ne smanjujući brzinu namjerno prošao kroz raskrižje na kojem je bilo upaljeno crveno svjetlo na semaforu i nastavio voziti te objavio na svom Instagram profilu. Iako se pravdao da u to vrijeme nije bilo nikog na cesti, sud mu zbog toga nije gledao kroz prste. Revija HAK 

Najvećom ugrozom sigurnosti prometa u pogledu infrastrukture smatraju se oštećeni kolnici (35%) i nedostatak biciklističkih staza (29%). Očito je da podizanje prometne kulture vozača nije lak posao, što pokazuju i dobiveni rezultati koji upućuju na nepostojanje jedinstvenog rješenja problema.  Rezultati su pokazali da ih u najvećoj mjeri smeta kad drugi vozač oduzima prednost (28%), kad se ne koristi žmigavac prilikom skretanja (26%), neodržavanje razmaka (21%), zaustavljanje na kolniku s uključena četiri žmigavca (20%), vožnja motociklista između automobila (17%), nepoštivanje ograničenja brzine (14%), sporija vožnja u lijevom traku nego u desnom (12%), nepoznavanje pravila vožnje u kružnom toku (11%), uporaba sirene na raskrižjima sa semaforima kada vozač odmah ne krene i nezaustavljanje na pješačkim prijelazima (po 10%). S druge strane, najmanje ih smeta ako se automobil zaustavi na autobusnom stajalištu (4%) ili pretjecanje s desne strane, a ne lijeve na cesti s dva kolnička traka u istom smjeru (5%). Revija HAK

Visoko agresivne i impulzivne osobe oblikuju stil vožnje kojim dominiraju traženje uzbuđenja u vožnji, nestrpljivost, razdražljivost, ljutnja, natjecateljsko ponašanje, sklonost rizičnim postupcima i ignoriranje tuđih potreba. Postoje nekoliko stilova vožnje prema karakteru vozača: strpljivi i pažljivi, rizični (koji traže uzbuđenje), anksiozni, disocijativni i ljutiti stil. Karakteristike ličnosti povezane s rizičnim ponašanjem u vožnji i većom vjerojatnosti događanja nesreća u prometu su: ekstrovertiranost, emocionalna nestabilnost, anksioznost, agresivnost, ljutnja, preuzimanje rizika i impulzivnost. Ne bi se trebalo generalizirati ponašanje vozača prema dobi, ali zato rješenje vide u sustavnom i kontinuiranom prometnom odgoju i obrazovanju od najranije životne dobi, kažu iz Sekcije za prometnu psihologiju Psihološkog društva. Revija HAK

Veliki broj mladih vozača za upravljačem gleda videozapise na mobitelima

Kamere u vozilima nepresušno su blago podataka, a njima se sad odlučila okoristiti policija. Kako? Britanski Kraljevski autoklub (RAC) javlja o novoj aplikaciji. Ona će navodno biti dostupna u Velikoj Britaniji već u svibnju, te će omogućiti vozačima da prijave jedni druge izravno policiji uz videodokaz za prekršaje poput prolaska kroz crveno svjetlo, nekorištenje žmigavca, korištenja mobitela i – prebrze vožnje. Ukratko, pomoću aplikacije videodokaz prekršaja mogao bi se učitati na policijski server čim vozač koji ga je snimio zaustavi svoje vozilo ne nekom sigurnom mjestu. No puno je i upitnika. Broj prijava mogao bi eksponencijalno rasti, a policija bi teško mogla obraditi sve slučajeve. Svatko može preuzeti aplikaciju i prijaviti nekog drugog, ali treba pregledati dokaze. Revija HAK

Vozite oprezno i sigurno: Crni led, jedna od najvećih zimskih opasnosti u prometu

Tragikomično loši hrvatski vozači autobusa priuštili su putnicima jedno prozaično iskustvo o lošim radnicima – dakle, u ponedjeljak u 4.30 sati autobus Croatia Busa krenuo je iz Splita autocestom prema Zagrebu kamo je trebao doći u 9.40. No, kod Posedarja su morali sići s državne ceste zbog bure. Tu vozači skreću na Jadransku magistralu prema Karlobagu, iako je i ondje cesta bila zatvorena, dolaze pred Svetu Mariju Magdalenu gdje se okreću natrag. Ovim se putem voze sve do Skradina, na 90 km od polazne stanice Split, da bi vozači ondje nadošli i skrenuli za Zagreb, kamo su došli oko 14 sati. Inače, let avionom iz Dubrovnika za Philadelphiju traje devet i pol sati. 24 sata…

Za sva kopnena prometna sredstva u Njemačkoj se traže vozači – ako se nešto ne poduzme u Njemačkoj uskoro neće biti moguće sve putnike i svu robu prevesti od točke A do točke B, a stanje je posebice kritično u javnom prijevozu u gradovima. Trenutno u Njemačkoj nedostaje 1.000 strojovođa, 2.000 vozača autobusa (u sljedećim godinama nedostajat će čak 10.000), a samo na području Duisburga nedostaje 3.000 vozača kamiona. Deutsche Welle