Nedavno spajanje kompanija SpaceX i xAI – financijski spektakl koji su dežurni krugovi navijača pozdravili ovacijama – mnogi su dočekali s uzdahom olakšanja. Dok Elon Musk nastavlja da se bogati, nama ostaje da zurimo u veliki problem modernog kapitalizma, u spremnost tržišta da investira u vlastite zablude… piše Yanis Varoufakis, prenosi ga Peščanik: on kritizira financijsku logiku iza spajanja kompanija SpaceX i xAI, tvrdeći da se tržišna vrijednost često umjetno napuhuje. Objašnjava kako Elon Musk i financijski krugovi koriste optimistične projekcije, visoke K/E koeficijente i financijski inženjering kako bi povećali vrijednost kompanija. Takve procjene podsjećaju na ranija neuspješna spajanja poput AOL–Time Warner i Daimler–Chrysler. Posebno se kritizira praksa otkupa vlastitih dionica, koja umjetno podiže cijenu dionica umjesto da se novac ulaže u razvoj. Zaključak je da tržište često investira u vlastite iluzije, što koristi financijskim elitama, dok rizik snose obični investitori.

Izgradnja podatkovnih centara na Zemlji sve je teža zbog birokracije i manjka energije, pa Elon Musk i startupi poput Starclouda planiraju seobu AI procesora u svemir. Iako se ideja činila nerealnom, ključni faktori — pad cijena lansiranja (zahvaljujući raketi Starship) i novi sustavi hlađenja — drastično mijenjaju računicu. Analize pokazuju da bi orbitalni centri uskoro mogli biti isplativiji od zemaljskih zbog stalne solarne energije i manje potrebe za skupom infrastrukturom. Testiranja s čipovima u orbiti već traju, a iduće godine mogle bi potvrditi jesu li zvijezde doista novi dom umjetne inteligencije. Jutarnji prenosi The Economist

Nobelovac Giorgio Parisi upozorava da umjetna inteligencija donosi strukturnu promjenu usporedivu s poljoprivrednom revolucijom: produktivnost će rasti, a potreba za punim radnim vremenom padati. Slične vizije iznose Elon Musk i Bill Gates, predviđajući svijet u kojem rad postaje opcionalan, a slobodno vrijeme dominantno. Problem je što društvo i dalje funkcionira kroz plaću i radne sate. Ključ opstanka, tvrde stručnjaci, bit će razvoj znatiželje, financijska sigurnosna mreža i snažne zajednice – jer najveći izazov možda neće biti manjak posla, nego manjak smisla. Flomenhaft Gallery

Karlo Jurak za Ekonomski lab analizira kako četvorica popularnih suvremenih mislilaca, odnosno utjecajnih biznismena – Harari, Peterson, Musk i Thiel – predlažu različite postliberalne transformacije bez izravnog suočavanja s liberalizmom kao ideologijom. Harari nudi humanističko-egalitarni tehno-oprez, Peterson individualnu odgovornost i moralni konzervativizam, Musk tehno-entuzijastični individualizam, a Thiel radikalni transhumanistički individualizam. Iako svi žele „spasiti“ liberalizam, njihovi pristupi su parcijalni i fragmentarni te ne daju cjelovite odgovore na ključne probleme liberalnog poretka.

Elon Musk pokrenuo je Grokipediju, AI-enciklopediju temeljenu na njegovom chatbotu Groku, kao odgovor na navodnu „pristranost“ Wikipedije. Platforma već ima oko 900.000 članaka, ali se oslanja na Wikipediju i zasad nema jasne uredničke procese ni transparentnost. Stručnjaci upozoravaju na pristranost, nedostatak ljudskog nadzora i rizično označavanje sadržaja kao „provjerenog od Groka“, iako je Grok ranije širio dezinformacije. Grokipedija daje prednost nekonvencionalnim izvorima, preskače neugodne činjenice i zasad ne nudi širinu ni pouzdanost Wikipedije, unatoč Muskovim tvrdnjama. DW

Otvoreni sukobi lidera poput Elona Muska i Sama Altmana postali su nova norma u tehnološkom svijetu. Iako takve javne prepirke mogu povećati vidljivost i ojačati imidž beskompromisnog vođe, stručnjaci upozoravaju da većini direktora takvo ponašanje može ozbiljno naštetiti reputaciji i vrijednosti tvrtke. Studije pokazuju da se agresivni stil vodstva cijeni u natjecateljskim, ali ne i suradničkim okruženjima. I dok “tech-bro” prepucavanja mogu kontrolirati narativ, većini šefova društvene mreže ostaju – opasan alat. Poslovni

Ovaj potez nije iznenađenje s obzirom na to da je Musk već dugo u sukobu s Wikipedijom, koju je u više navrata optužio za “woke” pristranost i čak pozivao na obustavu njezina financiranja, koje se temelji na donacijama korisnika. Za izgradnju Grokipedije, Musk planira koristiti Grok, chatbot koji je razvio njegov startup xAI kao alternativu popularnom ChatGPT-u. Tvrdi kako Grok može provjeriti što je istinitno ili lažno napisano na Wikipedijinim stranicama. Ipak, valja podsjetiti kako je i sam Grok u prošlosti imao problema, uključujući kontroverzne izjave poput hvaljenja Hitlera. Index

U znanstvenofantastičnoj knjizi The Mars Project Wernhera von Brauna iz 1952. spominje se da će ljude u kolonizaciji Marsa voditi osoba nazvana “Elon”. Premda se činilo kao proročanstvo o Musku, kasnije je pojašnjeno da “Elon” u originalnom njemačkom tekstu označava titulu, nešto poput predsjednika kolonije, a ne osobno ime. Ipak, slučajna podudarnost s Muskovim imenom i njegovim ambicijama osvajanja Marsa izazvala je golemu pažnju – osobito nakon što je i sam Musk reagirao na društvenim mrežama riječima: “Destiny, destiny, no escaping that for me.” IE

Elon Musk je u svoj AI chatbot Grok uveo “spicy mode” koji omogućuje generiranje seksualiziranih i ponekad eksplicitnih prikaza žena, uključujući deepfakeove slavnih poput Taylor Swift. Za razliku od drugih platformi, Grok nema stroge filtre za NSFW sadržaj, što je izazvalo kritike i pozive na regulaciju. Musk potez brani slobodom izražavanja, dok kritičari tvrde da se udaljava od ozbiljnih tehnoloških projekata. Platforma X tako postaje prostor normalizacije AI-erotike, dok Musk koristi kontroverzu za viralnu promociju. Igor Berecki za Bug