Hrvatska već desetljećima živi od turizma, no njegova cijena postaje sve vidljivija. Dok oko 20% BDP-a dolazi iz sezone, ostatak društva trpi više cijene hrane, rada i stanovanja. Sustav pogoduje rentijerima s apartmanima, dok poljoprivrednici i proizvodnja ostaju zapostavljeni. Infrastruktura ne prati rast smještajnih kapaciteta – otoci bez vodovoda imaju bazene, a more je sve zagađenije. Umjesto razvoja i smanjenja rizika, zemlja tone u ovisnost o Booking.com-u, vremenskim prognozama i raspoloženju turista, što dugoročno vodi u društvenu i ekonomsku slabost. Index

Venecija od ulaznica zaradila 5,4 milijuna eura (koštaju 5-10 eura)

Vjerujem da je ovo problem koji pogađa cijelu Italiju. Moji dobavljači mi kažu da je situacija slična i u Milanu i drugim velikim gradovima. Ovdje, na Trgu svetog Marka, više se nitko ni ne zaustavlja da pogleda izloge. Preplavljuju nas mase ljudi s obale koji ujutro dođu turističkim autobusima i popodne se vrate, a da zapravo i ne znaju gdje su bili. Kriza je zahvatila i luksuzni sektor. To vidim po tome što gotovo nitko više ne prolazi s vrećicama iz dizajnerskih trgovina, što je prije bilo uobičajeno. Uostalom, i hotelijeri i ugostitelji žale se na pad prometa. Osobno sam vidio obitelji kako dijele jednu porciju tjestenine ili jedno piće. Stvaraju se redovi pred javnim fontanama jer se više ne kupuje ni voda u boci. Pitam se, gdje su nestali oni pravi gosti, zainteresirani za kulturu, oni koji gradu zaista nešto donose? – Pita se šef udruge trgovaca, predloživši da se uvede ulaznica za turiste od 100 eura po osobi. Index

Šibenski arhipelag skriva čarobne otoke koji nude mir, tradiciju i autentičan Mediteran bez gužve i glamura. Zlarin očarava koraljima i ekološkim načinom života, Prvić spaja tišinu i genijalnost Fausta Vrančića, dok vas Žirje vraća u prošlost automobilima iz druge ere i netaknutom prirodom. Ovi otoci su savršeno utočište za one koji žele bijeg od svakodnevice, dozu lokalnog šarma i more bez selfija s jahti. Putni kofer

Iako je Općina pokrenula neke mjere, kažu da su još 2021. aktima zabranili gradnju spojenih apartmanskih jedinica. No čim se pročulo da će stupiti na snagu, općina je zaprimila 97 novih zahtjeva za građevinsku dozvolu, a njih su morali izdati prema starim pravilima. U Medulinu se zato i dalje gradi, a općina vodi borbu s investitorima. Iz turističke zajednice pak kažu da mjesto nije preizgrađeno, a turisti dolaze na mjesto gdje su razni režimi zaštite prirode. No, pitanje je što će se dogoditi ako će se i dalje dirati u prostor. U mnogim odredištima za masovni turizam diljem Europe već se nešto dogodilo. Prosvjedi protiv masovnog turizma – od Tenerifa, preko Mallorce i Barcelone do Venecije. HRT

Na španjolskim Balearskim otocima – koji uključuju Mallorcu – smanjena potražnja nakon pandemije pridonijela je porastu stanarina do te mjere da mještani kažu da si više ne mogu priuštiti život u svojim rodnim gradovima. BBC je pisao o kuharu na Ibizi koji je posljednje tri godine živio u svom automobilu. Na Kanarima nije jedini problem dostupnost. Utjecaj turizma na okoliš neki također smatraju sve neodrživijim. U Venecij ima više kreveta za turiste nego za domaće ljude. Velika opasnost turizma je što u nekim područjima nestaje živuća, cvjetajuća mješovita zajednica sa školama, lokalnim sadržajima i stalnim trgovinama i umjesto toga postaju povijesni tematski park.  Hallstatt u Austriji nedvojbeno je slikovito malo alpsko selo na obali jezera s prekrasnim panoramskim pogledom kao iz bajke. U gradić s oko 800 stanovnika dolazi oko 10 tisuća turista dnevno. Index

Masovni turizam danas je sinonim za privatizaciju javnih površina, uzurpaciju pomorskog dobra, urušavanje komunalne infrastrukture, loše uvjete rada u turističkim djelatnostima, nerealne cijene nekretnina radi apartmanizacije, pad kupovne moći lokalnog stanovništva, devastaciju okoliša i bioraznolikosti, kao i socio-kulturnog identiteta lokalnih zajednica. Stoga u najpopularnijim turističkim destinacijama već godinama ključa otpor. Posljedice masovnog turizma postaju bitna tema u vrijeme izbora, razlog za glasnu pobunu i prosvjede. Razvija se nakon Drugog svjetskog rata uslijed porasta kupovne moći i napretka na području radničkih prava, odnosno zahvaljujući plaćenom godišnjem odmoru. Drugi važan napredak vezan je za prijevoz, odnosno popularizaciju zračnog i željezničkog prijevoza, kao i automobilskog. Kada ekonomija do te mjere ovisi o prirodnom bogatstvu, onda je valjda ključno ta prirodna bogatstva očuvati. Međutim, u Hrvatskoj turizam ugrožava i zaštićene kutke prirode, kao što su nacionalni parkovi. U najljepšim lukama grade se marine, turistički smještajni kapaciteti niču nauštrb prirode, zaobilaze se prostorni planovi, ne preispituju se posljedice kruzing industrije na okoliš i zdravlje. Ugrožava se lokalni način života radi prilagodbe turizmu… Faktograf

Novinar Guardiana otišao je u Dubrovnik da ga iskusi bez masovnog turizma i kruzera, što je bio rekao svom dubrovačkom vodiču Robertu De Lorenzu koji mu je odgovorio otprilike ovako: Kada stignu kruzeri, tisuće i tisuće ljudi se slijeva u grad po ljetnoj vrućini i čini mi se kao da nema autentičnijeg iskustva koje možete dobiti u Dubrovniku, kao u zlatno doba pomorsko-trgovačke luke. Mislite da je onda bilo mirno? Nikako, bila je ludnica, sve krcato, kao što je inače ovdje prijašnjih godina. Tko smo mi da se žalimo? Upravno nas je živahna interakcija mnoštva ljudi iz cijelog svijeta učinila sjajnima. Da smo ostali zatvoreni za cijeli svijet, još uvijek bismo bili ribarsko selo. Jutarnji

Mediteranski gradovi zaglavili su u masovni turizam, no pitoreskno austrijsko mjesto Hallstatt daleko je ekstremniji slučaj – imaju milijun turista godišnje, a ondje živi 780 ljudi. Nazivaju na “najinstagramičnijim” mjestom na svijetu, pogotovo nakon što je poslužio kao inspiracija za film ‘Frozen’. Gradonačelnik pokušava suzbiti navalu ljudi, ali oni što hotelske sobe naplaćuju 300 do 400 eura vjerojatno ne. A ni gradonačelniku vjerojatno ne smeta korištenje javnih zahoda za 1 euro po osobi, a koristi ih 4.000 ljudi dnevno. The Sun…

Od 1. srpnja iduće godine Venecija će naplaćivati ulaznicu u grad jednodnevnim izletnicima i putnicima s kruzera, ali ne i onima koji spavaju u gradu. Ulaznica će koštati od najmanje 3 eura, do između 6 i 8 eura tijekom vrhunca sezone, a maksimalnih 10 eura za ljetnih vikenda. Načini plaćanja još uvijek nisu jasni, ali je jasno da će kazne za švercanje biti od 100 do 450 eura. Telegraph…