Iako su najpoznatiji po YouTube kanalima, stranica Kurzgesagta, kao i njihove infografike su remek-djela. Objašnjavaju najkompleksnije teme (poput crnih rupa ili imunološkog sustava) kroz zanimljivu animaciju i jednostavan jezik. Video objašnjava kako je stres evoluirao kao “supermoć” za preživljavanje (borba ili bijeg), ali je u modernom svijetu postao kronična prijetnja zdravlju jer naša biologija apstraktne probleme (rokove, e-mailove) tretira kao smrtnu opasnost. Zaključak je da stres, ako se koristi u kratkim naletima, pomaže u fokusu, no bez faze oporavka uzrokuje fizičko i mentalno propadanje. E, sad, lako je reći – ugasiti stres i koristiti ga, no postoje metode, od fizičkog uklanja izvora stresora (za početak), preko aktivne relaksacije do traženja pomoći.

Na Olimpijskim igrama u Riju 2016. Michael Phelps je neposredno prije štafete potrgao kapicu, ali je smireno reagirao i otplivao do zlata. Taj trenutak nije bio instinkt, već rezultat dugogodišnje vizualizacije i mentalne pripreme. Znanstvenici danas takvu otpornost povezuju s varijabilnošću srčanog ritma (HRV), pokazateljem sposobnosti tijela da regulira stres. Istraživanja neurologa Vikram Chib pokazuju da visoki ulozi mogu poremetiti izvedbu jer mozak nagrade tumači kao prijetnju. Sportska psihologinja Caroline Silby naglašava da smirenost nije osobina, nego vještina regulacije – sposobnost da se uzbuđenje preusmjeri, a ne potisne. Vrhunska izvedba ovisi o fleksibilnom živčanom sustavu koji se može vratiti u ravnotežu. Nat Geo

„Sindrom iritabilnog muškarca“ (IMS) popularan je, ali medicinski neutemeljen pojam koji često prikriva stres, pretilost, poremećaje sna i mušku depresiju, a ne stvarni hormonski poremećaj. Iako se često pripisuje padu testosterona, razdražljivost i bijes kod muškaraca najčešće su posljedica kroničnog stresa, metaboličkih problema ili depresije koja se manifestira cinizmom i agresijom. Stručnjaci upozoravaju na opasnost „trgovanja bolešću“, gdje se normalno starenje i životne krize pretvaraju u izgovor za nepotrebnu hormonsku terapiju, umjesto ozbiljne dijagnostike i rješavanja stvarnih uzroka. Igor Berecki za Bug

Znanstvenici s Imperial Collegea u Londonu i sveučilišta Kyushu Sangyo otkrili su da vedre Nintendo igre, poput onih iz serijala Super Mario i Yoshi, značajno poboljšavaju mentalno zdravlje mladih. Ključ uspjeha leži u poticanju „dječjeg čuđenja“ – osjećaja radosti i radoznalosti koji izravno povećava sreću i smanjuje rizik od izgaranja (burnouta). U svijetu stalne digitalne povezanosti, ovi šareni svjetovi služe kao snažan mentalni zaklon i pristupačan protuotrov cinizmu, nudeći igračima prijeko potreban odmor od pritisaka modernog života. Bug

Financijska kompanija Remitly proglasila je New York najstresnijim gradom na svijetu, s indeksom stresa 7.59, ponajviše zbog ekstremnih troškova života. Najamnine na Manhattanu dosežu rekordne iznose, a inflacija dodatno pritišće stanovnike. Odmah iza njega našao se Dublin, iznenađujuće visoko zbog visokih cijena i prometnih gužvi. Među pet najstresnijih još su Mexico City, Manila i London. Na suprotnom kraju ljestvice, najmanje stresa nude nizozemski Eindhoven i Utrecht, zahvaljujući odličnoj zdravstvenoj skrbi i vrlo niskoj stopi kriminala i zagađenja. Index

Jeff Bezos, čelnik Amazona i jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, smatra da stres ne dolazi od napornog rada, nego od izbjegavanja problema koje možemo riješiti. U intervjuu iz 2001. rekao je da je stres “upozorenje” da nešto zahtijeva akciju. Već i mali korak, poput poziva ili e-maila, smanjuje stres jer pokazuje da situaciju preuzimamo pod kontrolu. Bezos razlikuje “aktivno” i “pasivno” suočavanje – čak i nezaposlenost manje opterećuje ako se aktivno traži posao. Psihološka istraživanja potvrđuju: rješavanje problema učinkovitije smanjuje stres nego puko upravljanje emocijama. Fortune

Novo izvješće u časopisu The Lancet upozorava da konstantni osjećaj nedostatka vremena, posebno kod niže socioekonomski situiranih, povećava rizik od demencije. Nedostatak sna, kronični stres, rad u intenzivnim ili nesocijalnim uvjetima te ovisnost o ekranima narušavaju zdravlje mozga. Iako lijek ne postoji, rana dijagnoza i preventivne mjere poput tjelesne aktivnosti, zdrave prehrane, učenja novih vještina i socijalne interakcije mogu značajno smanjiti rizik i odgoditi napredovanje bolesti. tportal

Nova studija sa Sveučilišta u Georgiji pokazuje da maratonsko gledanje serija, filmova ili čitanje knjiga („bingeanje“) može imati pozitivne učinke. Osobe koje konzumiraju sadržaj u nizu bolje pamte priče, dulje o njima razmišljaju i koriste ih kao mentalni mehanizam suočavanja sa stresom. Takvo ponašanje nije nužno pasivno – bingeeri aktivno nastavljaju „živjeti“ priču i nakon završetka gledanja ili čitanja. Iako se najčešće radi o serijama, slično vrijedi i za knjige. Istraživači ističu da bingeanje može pridonijeti osjećaju povezanosti i psihološkoj dobrobiti, ali da su potrebna dodatna istraživanja. Bug

Studija Sveučilišta Liverpool John Moores pokazala je da ljudi koji piju manje od 1,5 l vode dnevno imaju jaču hormonalnu reakciju na stres od onih koji unose preporučene količine. U stresnom testu, iako su obje skupine imale slične fizičke i psihološke simptome tjeskobe, slabije hidrirani ispitanici pokazali su znatno višu razinu kortizola, glavnog hormona stresa. Povišeni kortizol dugoročno povećava rizik od srčanih bolesti, dijabetesa i depresije, pa znanstvenici preporučuju redovitu hidrataciju kao jednostavnu zaštitu zdravlja. Index

Buđenje između 3 i 5 ujutro može signalizirati stres, hormonsku neravnotežu ili probleme s plućima i jetrom, tvrde stručnjaci i tradicionalna kineska medicina. Tada su pluća energetski najaktivnija, a tijelo obrađuje emocije i detoksicira se. Preporučuju se vježbe disanja, izbjegavanje kasne hrane, alkohola i kofeina te boravak na dnevnom svjetlu. Ako se stalno budite u to doba, možda nije slučajno — već vam tijelo šapće (ili viče) da mu treba pomoć. tportal