Iako marketing industrija već godinama opsesivno pokušava “uhvatiti” generaciju Z, istraživanja pokazuju da ti mladi odrasli najbolje reagiraju kad ih brendovi prestanu pokušavati razumjeti. Umjesto filtera, AI-a i “relatable” kampanja, Gen Z više cijeni stvarne emocije – humor, prijateljstvo i toplinu. Paradoksalno, reklame koje izbjegavaju mobitele i influencere postižu bolje rezultate. Ukratko: nisu problem teme, nego način. Gen Z ne traži savršen sadržaj, nego iskrenost – onu bez marketing briefa. Poslovni

LG planira koristiti AI platformu Zenapsea kako bi prikazivao emocionalno prilagođene oglase na svojim pametnim televizorima. Tehnologija ZenVision analizira sadržaj koji gledatelji prate i njihove emocionalne reakcije, zatim ih svrstava u segmente poput “ambiciozni ostvaritelji” ili “emocionalno angažirani planeri”. Oglasi se zatim ciljano prikazuju na temelju emocionalnog profila. Iako zvuči futuristički, mnogi korisnici se s pravom pitaju zašto moraju trpjeti još oglasa – pogotovo na uređajima koje su već skupo platili. Bug

Sitna je to pobjeda za dio javnosti – od običnih građana ili neformalnih inicijativa do nekih udruga, pa i dijela redakcije Netokracije – koji već godinama upozorava na divlji Zapad koji vlada na području oglašavanja putem influencera. Bez obzira na to što neki imaju stotine tisuća pratitelja, redovito objavljuju sponzorirani sadržaj, pa i imaju zaposlenike, influencere se još ne smatra medijima. Štoviše, neki od njih ističu da su to samo privatni profili na kojima oni, eto, dijele svoj svakodnevni život. Konkretnijih inicijativa da se u Hrvatskoj zakonski regulira influencer marketing – kao što je već reguliran u SAD i nekim europskim zemljama – dosad nije bilo. Jedinu odgovornost influenceri imaju prema pravilima platformi na kojima objavljuju, od kojih, primjerice YouTube ili Instagram, propisuju da objave za koje su plaćeni moraju vidljivo biti označene kao oglasi.

Promjene u preferencijama potrošača, zajedno s neizvjesnostima u vezi s kontinuiranim utjecajem digitalne transformacije i novih tehnologija poput generativne umjetne inteligencije, pokreću val transformacije u poslovnim modelima. Kako bi osigurali svoj udio u rastućim izvorima prihoda koje smo utvrdili, tržišni igrači moraju preispitati kako njihove kompanije stvaraju, isporučuju i zadržavaju vrijednost. To podrazumijeva iskorištavanje rasta oglašavanja te istovremeno iskorištavanje snažnog potencijala umjetne inteligencije. Koliko je sektor zabave i medija lukrativan, ukazuju prihodi, koji su globalno porasli za 5 posto, na 2,5 bilijuna eura, što je više od ukupnog rasta svjetskog gospodarstva.  Na kraćem roku, očekuje se da će prihodi od oglašavanja već 2026. probiti granicu od bilijun dolara te da će činiti više od 55 posto ukupnog rasta prihoda. Poslovni

Organski ili plaćeni sadržaj – pravo je pitanje za svakoga tko vodi neki posao. O odabiru može odlučivati nekoliko faktora, kao, na primjer, iskustvo, znanje, budžet. Mnoge tvrtke koje tek kreću s radom reći će da nemaju dovoljno novca za oglašavanje. Najjednostavnije rečeno, organski sadržaj je onaj marketinški sadržaj koji je dostupan besplatno. Potencijalni korisnici ili oni koji ga već koriste do njega mogu doći “prirodnim putem”, a da oglašivači ne plate da bi bio viđen. Savjeti ukazuju na to što sve može vaš sadržaj učiniti kvalitetnijim:

• Informativnost – uvijek aktualno i korisno
• Pouzdanost – trebalo bi stajati iza točnosti informacija koje pružate
• Zanimljivost – nešto drugačije, kreativno, primamljivo…
• Orijentiranost na klijenta – nuditi ono što klijentima treba – odgovor na pitanje, rješenje problema…

Javna je tajna da lokalne vlasti većinom dijele novac medijima protuzakonito. Brojni lokalni mediji koji dobivaju javni novac nisu čak ni upisani u registre u koje su obavezni biti upisani. „2020. i 2021. godine u više od 80 posto slučajeva novac je dodijeljen bez javnog poziva, a konačnu odluku gotovo uvijek je donosio čelnik lokalne ili regionalne jedinice. Svaka granica između novinarskog rada i ‘native’ oglašavanja je izbrisana što se s javnim sredstvima nipošto ne bi smjelo događati. Analiza je pokazala i kako najviše novca ide komercijalnim medijima. Ti ugovori s komercijalnim medijima su problematični, postoje medijski paketi koji se nude jedinicama lokalne samouprave. Često je riječ o ‘native’ oglašavanju, čistom PR-u, koje se ne označava kao takvo. H-alter

Prema podacima udruženja HURA, oglašivači su u prošloj godini u zakup oglasnog medijskog prostora uložili 1.452.000,00 kuna, odnosno 3,1% više u odnosu na prethodnu godinu, čime ulaganje u oglašavanje drugu godinu bilježi porast. Značajan rast ponovno bilježi i internetsko oglašavanje – čak 43,6% u odnosu na 2014., dok je oglašavanje kroz tisak ponovno palo, za -10,4%. Oglašavanje na televiziji i dalje predvodi, i to za 51%. Poslovni

Mobilni oglasi već oko pet godina bilježe strelovit rast, dok se desktop oglašavanje od 2013. kreće na razini od tek nešto ispod 100 milijardi dolara. Ove godine u mobilne će oglase biti uloženo nešto više od 99 milijardi, a sljedeće već gotovo 130 milijardi dolara. Istovremeno s nastavkom rasta mobilnog oglašavanja desktop oglasi mogli bi zabilježiti pad za oko 3 posto, stoji u projekcijama globalnog ulaganja u oglašavanje na Internetu istraživačke kuće ZenithOptimedia. Bug, ewn.co.za

Još malo i televizija će izgubiti vodstvo među medijima koji donose najveću zaradu od reklama. Kako su oči konzumenata sve više umjesto na TV prikovane na još manje ekrane, slijedi ih i oglašivačka industrija: prema izvješću PwC-a, prihodi od oglašavanja na američkim TV postajama porast će do 2020. na 81,7 milijardi dolara, no prihodi na internetu trebali bi ih premašiti i donijeti 93,5 milijardi dolara. Pritom se najveći potencijal vidi u mobilnim videoplatformama koje bilježe vrtoglav rast popularnosti. T-Portal

Sadašnjost je marketinga prirodno oglašavanje, odnosno reklame koje se prave da su tekstovi s pravim sadržajem (npr. članak o važnosti kvalitetnog sna koji prikriveno reklamira madrac), čime se čitatelja pokušava uvjeriti da čita uobičajen tekst ili članak. No što donosi budućnost? Zaokret od 180 stupnjeva i povratak autoritetu prodavača i proizvodu koji govori sam za sebe, tvrdi (pomalo idealistički) Co.Design. Slijedi pad konzumerizma, povratak kvaliteti i debrendiranje.